ŠIRENJE koronavirusa, njegovo ponašanje i potraga za cjepivom su bile glavne teme večerašnje emisije Otvoreno na HRT-u.

U studiju su bili šef HZJZ-a Krunoslav Capak, molekularni biolog Gordan Lauc, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Oktavija Đaković Rode te Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju pri Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Stipan Jonjić na početku emisije komentirao je pronalazak cjepiva.

"Ovo je bez presedana u povijesti, uključila se vojska ljudi", rekao je Jonjić. Kaže da u istraživanju virusa sudjeluje gomila ljudi, čak i onih koji nisu iz svijeta znanosti, a koji unutar svoje struke mogu pomoći da se razvije tehnologija koja će pomoći istraživačima.

"Ovo je bez presedana", zaključuje Jonjić.

"Znanstvenici nemaju granica, nemaju barijera", dodao je. Kaže da se znanstveni radovi sad prvo puste u javnost, a onda se recenziraju. To, priznaje, stvara probleme.

"Znanost ovo nije vidjela", zaključuje.

Gordan Lauc je objasnio što rade on i njegov tim.

"Jedno od najvećih pitanja je zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest dok drugi nemaju simptoma. To ulazi u domenu personalizirane medicine. Mi se fokusiramo na takozvane glikane. Mi gledamo velike skupine različitih pacijenata i pokušavamo predvidjeti tko će biti na visokom riziku za covid", rekao je Lauc.

"Krvna grupa A je u najvećem riziku, ali to su male razlike. Po dobi, ljudi iznad 70 imaju puno veći rizik za teški oblik. Krvne grupe tu nisu dominantne", rekao je Lauc.

Capak: Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest

Capak je upitan što ga najviše frustrira.

"Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest, koja nam radi velike epidemiološke komplikacije. Prije svega, imamo dugu inkubaciju, vi ne možete znati u kojem će se danu razviti bolest i kad je čovjek postao zarazan. U međuvremenu čovjek može normalno živjeti, ostvariti brojne kontakte. Onda imamo oboljele, bolest traje otprilike 14 dana, mi sad imamo nove preporuke o otpuštanju ljudi iz bolnice, to smo sad skratili, takva je praksa", rekao je Capak.

"Vi imate brojne asimptomatske. Ova naša studija je rađena na malom broju ispitanika, 1051 ispitanik je bio na serološkom istraživanju, ona pokazuje da je svega 60-70 posto ljudi imalo neke simptome. Ali neki su bili blagi, ne biste posumnjali na koronavirus. A imate 30-40 posto bez simptoma, a oni su također bili zarazni", rekao je Capak.

"Imamo nekih 5 posto teških slučajeva bolesti, jedan dio fatalno završava", dodao je.

"Za neke bolesti smo našli povezanost s teškim slučajevima, to su dijabetes i astma. Za neke ne znamo. Ali imamo slučajeve gdje su mladi ljudi fatalno završili zbog autoimune reakcije na virus", dodao je.

Capak primjećuje da se smanjuje broj dana za novih milijun oboljelih u svijetu.

Oktavija Đaković Rode kaže da su dva cilja seroloških istraživanja: prokuženost i da se vidi kako se to odražava na pacijente.

"Kvaliteta testova je raznolika, oni ovise o proizvodnji, vrsti antigena u testu", rekla je.

"Mi kod covida ne znamo jesu li protutijela zaštitna ili nisu", rekla je.

Jonjić je govorio o imunitetu i njegovom trajanju.

"Teško je tu dati precizan odgovor, ima puno studija. Serološki testovi su odlični, puno se radi na što specifičnijim testovima. Problem ovih u opticaju je njihova pouzdanost", rekao je Jonjić. Onda se vratio na temu imuniteta.

"Taj virus je nepoznat. Mi imamo kaos s jedne strane, ljude koji prebolijevaju. S druge strane su ljudi koji ne mogu imati odgovor", rekao je.

"Moć medicine i znanosti je rasuditi zašto su jedni uspjeli boriti se protiv negativnih aspekta te imunopatologije, a drugi nisu. Što se tiče imunološkog pamćenja, mi smo cijepljeni na razne bolesti, da nam sad testiraju krv, naći će se memorijske stanice. I to će nas zaštititi ako dođemo u doticaj s patogenom tim. Ovdje navodno postoji problem s kvalitetnim imunološkim pamćenjem", kaže.

"Ja moram biti optimističan. Toliko ljudi radi na tome pa bi bilo nelogično vjerovati da nećemo pobijediti. Ali kad će to biti, pitanje je. Oko 155 cjepiva je u nekim fazama. Ali neka se dogodi jedan incident, nastat će zastoj u svemu, ići će sve iznova. Nadamo se da se to neće dogoditi. Vojska znanstvenika radi, milijarde su uložene, nema razloga ne biti optimističan. Ali s dozom rezerve, više puta nas je ovaj virus iznenadio", rekao je.

Lauc: Veliki problem je da smo prije par mjeseci krenuli od nule

Lauc je komentirao velik broj informacija koje kruže.

"Veliki problem je da smo prije par mjeseci krenuli od nule. Uključile su se tisuće znanstvenih grupa, objavljeno je 30.000 znanstvenih radova. Ima boljih, lošijih, potpuno krivih. Mi tek sad pokušavamo shvatiti što smo naučili u ovih pola godine. Sad je vrijeme za velike studije gdje će se tražiti neki odgovori", rekao je Lauc.

Lauc je rekao da su u novom istraživanju vidjeli da je za svaki stupanj koji je išao prema gore smrtnost išla prema dolje. Navodi primjer Floride gdje je oko 20 posto zaraženih po testovima, ali ima relativno malo umrlih.

"To vidimo i u nas. Virus se povukao, naš imuni sustav je ojačao u proljeće. Ali je činjenica da je virus danas manje smrtonosan nego u ožujku. Nije se virus promijenio, ali jesu okolnosti kako mi reagiramo. Virus će na jesen biti jednak, virus se ne može odjednom promijeniti. Mi ne možemo biti sigurni hoće li se vratiti taj teži oblik, ali postoje indicije da bi jesen mogla biti gora", rekao je Lauc.

Jonjić je pitao Lauca na temelju čega tvrdi da je virus slabiji ljeti. Lauc je rekao kako su znanstvenici danas objavili prve rezultate koji pokazuju određene razlike.

Đaković Rode objasnila što je aerosol

Oktavija Đaković Rode rekla je da je ovo respiratorni virus koji se širi kapljično.

"Kapljice se u znanosti dijele na velike i male. Male se zovu aerosol, one lebde u zraku i dugo se zadržavaju. Te velike se talože, brže padaju. Zato smo rekli da su ruke jedan od glavnih načina prijenosa, rukama diramo sluznice, a one su glavno mjesto ulaska", rekla je.

Lauc se dotakao maske.

"Maska ne štiti mene, štiti druge od mene. Znamo da imamo puno asimptomatskih. To je u ovom trenutku stvar pristojnosti. Kao što nećete pljuvati po ljudima", rekao je Lauc.

Oktavija Đaković Rode rekla je da se maske ne smiju dirati rukama.

"Higijena ruku i dezinficijens u džepu su ključ zaustavljanja bolesti", rekla je.

"O koronavirusu se treba pričati, ali u doziranim mjerama. Moramo biti informirani, ali ne bombardirani. Nikako ne širenje panike, to ne doprinosi", rekla je na kraju.

"Nismo sigurni kakva nas jesen čeka, ali prema svemu sudeći jesen bi mogla biti teža nego ljeto", dodao je Capak na samom kraju.

Uskoro opširnije