VLADA Andreja Plenkovića počela je s radom 19. listopada 2016. godine te je bila utemeljena na koaliciji HDZ-a i Mosta. Plenković je nedavno izabran za predsjednika HDZ-a, onda je pobijedio na parlamentarnim izborima, obećavajući vođenje umjerene proeuropske politike koja bi trebala smanjiti podjele u hrvatskom društvu.

Premijer koji je promijenio dvije trećine svojih ministara

Mnogi su vjerovali da bi ovaj iskusni diplomat mogao donijeti nove kvalitete i vrijednosti u sam vrh hrvatske politike, no vrlo brzo je postalo jasno da se od Plenkovića može očekivati samo standardno HDZ-ovsko muljanje, o čemu možda najbolje svjedoči ministarska ekipa koju je aktualni premijer izabrao. Od listopada 2016. do danas Plenković je, često pod pritiskom javnosti, promijenio oko dvije trećine svojih ministara, što zorno svjedoči i o njemu kao premijeru.

Raskid s Mostom: "Molim tajnicu da pripremi odluku..."

Prvo su otišli četvorica Mostovih ministara - Vlaho Orepić (unutarnji poslovi), Ante Šprlje (pravosuđe) i Slaven Dobrović (okoliš i energetika) - koje je smijenio sam Plenković u travnju 2017. i to zato jer su odbili podržati ministra financija Zdravka Marića, opterećenog ulogom u aferi Agrokor. Mostov potpredsjednik vlade Ivan Kovačić, ujedno i ministar uprave, nakon toga je sam otišao iz vlade.

“Molim tajnicu vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra", rekao je tada Plenković na sjednici vlade i de facto raskinuo koaliciju s Mostom. Bio je to i jedini put u premijerskom mandatu kada je Plenković pokazao kakvu-takvu odlučnost, sve što je uslijedilo kada je riječ o smjenama ministara bilo je teško mrcvarenje.

Zbog razlaza s Mostom odnosno koalicije s HNS-om ostavku je dao i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade Davor Ivo Stier, dotad jedan od najbližih Plenkovićevih suradnika. Premijer je pak u saboru pronašao novu većinu koalirajući s ostacima HNS-a, Milanom Bandićem i zastupnicima nacionalnih manjina, pa je u lipnju 2017. s radom započeo Plenkovićev drugi kabinet. U tom preslagivanju iz igre je ispao i ministar obrazovanja Pavo Barišić, koji je već bio opterećen raznim aferama.

Odlazak Martine Dalić nakon Indexove objave mailova

“Spašavanje” Agrokora tada je bila glavna tema u državi, a zbog načina kako je odradila taj posao iz vlade je pod pritiskom javnosti otišla ministrica gospodarstva i potpredsjednica Martina Dalić, kadar od Plenkovićevog najvećeg povjerenja. Dalić je dala ostavku u svibnju 2018. nakon što je Index otkrio aferu Hotmail odnosno objavio elektronsku prepisku tzv. grupe Borg koja je prvo pisala Lex Agrokor, a onda na njegovoj primjeni zaradila desetke milijuna kuna.

>> VIDEO Potpredsjednica vlade Martina Dalić podnijela ostavku

Naravno, Plenković i Dalić su tvrdili da ministrica nije učinila ništa krivo, već da odlazi zbog "percepcije javnosti".

To nije bio kraj Plenkovićevim mukama s ministarskim kadrom, dapače. Prošlog ljeta je premijer nakon tjedana javnog pritiska i smiješnih izlika konačno proveo “ambicioznu rekonstrukciju” svoje vlade tj. smijenio je ministre koji su se utapali u raznim aferama.

"Ambiciozna rekonstrukcija" je bila smjenjivanje ministara koji su se utapali u aferama

Index je prvi pisao o nekretninskih muljažama ministra uprave Lovre Kuščevića i ministra državne imovine Gorana Marića, dok su ostali mediji otvorili slične teme u vezi ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ministrice europskih fondova Gabrijele Žalac.

>> Milijunski stanovi, franjevac i prijatelj: Otkrili smo najveću Marićevu aferu

>> Ovo je skrivena oaza u kojoj uživa Kuščević. Pitali smo ga tko je vlasnik

Tolušić je isto imao problema s objašnjavanjem porijekla svoje imovine, a Žalac je em vozila bez vozačke, em udarila dijete, em joj je u dvorištu osvanuo luksuzni Mercedes za koji je maltene tvrdila da joj je podmetnut. Ministrica obitelji i socijalne politike Nada Murganić se pak pokazala potkapacitiranom za svoj zahtjevni resor pa je i ona otišla u tom paketu.

Plenković je prvo branio Kuščevića te odbijao bilo kakvu mogućnost da smijeni kompromitiranog ministra, da bi nakon tjedana razvlačenja konačno otkazao suradnju navedenim ministrima, s time da je Goran Marić brzinski podnio ostavku kako ne bi bio smijenjen.

Kujundžić dao mandat na raspolaganje

Sada se, po svemu sudeći, bliži kraju i ministarski mandat Milana Kujundžića, vjerojatno najgoreg od svih Plenkovićevih ministara, koji je četiri godine u vladi proveo kao grobar hrvatskog javnog zdravstva. Unatoč medijskim otkrićima u vezi Kujundžićevih nekretnina, ministar odbija dati ostavku jer mu “moral to ne dozvoljava”, već je Plenkoviću stavio mandat na raspolaganje, kako je danas objavio na konferenciji za medije.

>> Kujundžić stavio mandat na raspolaganje

Teško je povjerovati da će Plenković tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om imati previše strpljenja za Kujundžićevu kampanju protiv medija i neuvjerljiva objašnjenja o porijeklu imovine. Odluku će, kako je glasnogovornik vlade Marko Milić rekao za Index, Plenković donijeti sutra.

Plenković kao najgori izbornik

Od ekipe koja se nalazi na fotografiji Plenkovićeve vlade nastale 2016. nakon izglasavanja povjerenja u saboru ostalo je samo osam ministara od njih 21. Dosad su kao Plenkovićevi ministri preživjeli Gari Cappelli (turizam), Oleg Butković (infrastruktura), Tomo Medved (branitelji), Nina Obuljen Koržinek (kultura), Zdravko Marić (financije), Tomislav Ćorić (okoliš) i Damir Krstičević (obrana). Milan Kujundžić je trenutno u fluidnom ministarskom statusu, koji najvjerojatnije neće još dugo trajati.

No, najvažnije je što sve to govori o Plenkoviću. 

Zamislimo trenera ili izbornika koji na početku utakmice izvede tim za koji se tijekom utakmice pokaže da su dvije trećine igrača nedorasle svojim pozicijama. Takav trener ne bi dugo izdržao na klupi. S druge strane, Plenković je još uvijek premijer RH.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!
 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.