Ova su mjesta u Hrvatskoj shvatila da pacijente neće imati tko liječiti

Ova su mjesta u Hrvatskoj shvatila da pacijente neće imati tko liječiti
Foto: M.P.Š./Index

SAMO su dvije županije u Hrvatskoj shvatile da ostaju bez liječnika te su uvele konkretne mjere koje bi ih potaknule da ne napuštaju tamošnje bolnice ili da pak privuku nove liječnike. Tako je četvero liječnika Opće bolnice Varaždin dobilo na korištenje stanove u varaždinskom prigradskom naselju Hrašćici, a danas je potpisan Sporazum o financiranju najma tih stanova.

Liječnici će podmirivati trećinu najma, dok će po jednu trećinu plaćati Varaždinska županija i Grad Varaždin. Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok istaknuo je da se još četiri stana kroz nekoliko mjeseci mogu staviti na raspolaganje bolnici.

Varaždinska županija je u ovogodišnjem županijskom proračunu osigurala i 420.000 kuna za financiranje troškova poslijediplomskih studija.

Osim Varaždina, konkretan potez povukla je i Bjelovarsko-bilogorska županija koja je uvela trajne mjere potpore za zapošljavanje i ostanak liječnika i medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Bjelovarsko-bilogorska županija u svoj proračun za 2018. godinu uvrstila je novi projekt "Za najveću vrijednost zdravstvenog sustava – liječnike i medicinsko osoblje", za čiju je provedbu osigurano milijun kuna, a u roku od tri godine tri milijuna kuna.

Taj novac, kako je objavila Županija, ide na subvencioniranje kamata za stambene kredite, subvencioniranje troškova podstanarstva i subvencioniranje troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja za liječnike i medicinsko osoblje.

Pakrac upola smanjio cijene vrtića za djecu liječnika

Osim njih, samo je još Grad Pakrac poduzeo niz mjera kako bi privukao liječnike u taj grad. U siječnju ove godine iz Grada Pakraca priopćeno je da potencijalno zainteresiranim liječnicima nude smještaj u gradskim stanovima, subvencioniranje stambenih kredita, sufinanciranje troškova specijalizacije kroz dodatak od 800 kuna mjesečno i kasnije stručno usavršavanje, dok će se liječnicima s malom djecom upola smanjiti cijene dječjeg vrtića. Ove godine počeli su i sa stipendiranjem studenata medicine u visini od 1200 kuna.

Slične mjere, rekli su za Index u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK), najavljivali su još neki župani i gradonačelnici, međutim ništa konkretno nije učinjeno.

Krešimir Luetić, vd. predsjednika HLK, u razgovoru za Index komentirao je navedene mjere i otkrio što bi država trebala učiniti da zadrži liječnike u ovoj zemlji, odnosno da ih privuče da ostanu.

Pohvalio je Bjelovarsko-bilogorsku županiju jer je donijela konkretnu mjeru, odnosno kako smo već naveli, oni godišnje ulažu milijun kuna u poticaje za zadržavanja liječnika u županiji.

"Država treba ukinuti poreze za subvencije liječnicima"

"Dok drugi razgovaraju što bi se trebalo, oni su donijeli konkretne mjere. Zdravstvene ustanove same nažalost ne mogu plaćati edukaciju liječnika, pa će to subvencionirati lokalna zajednica. Međutim i tu postoji jedan problem. Naime, na subvencioniranje edukacije i podstanarstva za liječnike još moraju plaćati poreze pa ispada da, koliko daju liječnicima, još isto toliko moraju platiti državi", rekao nam je Luetić.

Istaknuo je kako je upravo na tu temu otvorio razgovore s Ministarstvom financija i Poreznom upravom.

"Recimo ako Županija daje 400.000 kuna za subvencioniranje podstanarstva, još otprilike isti iznos moraju dati za porez državi, a koja bi se u tom slučaju trebala prilagoditi i ukinuti ili smanjiti porezna davanja za te subvencije", rekao je Luetić za Index.

Kao pozitivan primjer za brigu o liječnicima naveo je i Pakrac i Varaždin koji su također donijeli konkretne mjere.

"U Dubrovniku su najavili gradnju POS stanova u kojima bi nudili liječnicima podstanarstvo po povoljnim cijenama te bi im, ako ostanu raditi u Dubrovniku, kroz 10 godina omogućili otkup tog stana po povlaštenoj cijeni", rekao je Luetić te istaknuo da najviše liječnika u Hrvatskoj nedostaje u cijeloj Slavoniji, Sisačko-moslavačkoj županiji te Bjelovarsko-bilogorskoj.

Država bi stoga, kaže, trebala znatno povećati plaće liječnicima koji rade u mjestima koja su manje atraktivna, odnosno dosta udaljena od velikih bolničkih centara.

"Nitko neće na Lastovo, ali postoji način..."

"Tim liječnicima bi se trebala znatno povećati plaća na način da se za njih smanje davanja na bruto ili da im bruto postane neto plaća, a može im se povećati i na način da se za tri puta poveća glavarina po pacijentu od primjerice liječnika u ambulanti u Zagrebu. Primjera radi, u Švedskoj je liječnicima koji su udaljeni 200 km od Stockholma 30 posto veća plaća u odnosu na liječnike u Stockholmu. Uvijek se sve svodi na to da nitko neće raditi npr. na Lastovu, međutim hoće, ali pitanje pod kojim uvjetima. Dakle, ako im se znatno poveća plaća, na taj način bi se liječnike privuklo i u manje krajeve", rekao nam je Luetić.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara