VELIK broj industrijskih postrojenja u svijetu ima strojeve stare i po nekoliko desetljeća koje je potrebno prilagoditi modernim zahtjevima proizvodnje i sadašnjim ekološkim standardima. Taj problem rješava Ascalia, startup s adresama u Čakovcu i Londonu koji su osnovali dvojica inženjera - Marin Bek i Dejan Strbad. Osim za industriju, rade i IoT (internet stvari) rješenja za gradove, odnosno gradsku infrastrukturu.

I stroj iz 1979. godine može se prilagoditi za rad u 21. stoljeću

Marin Bek, inženjer koji se godinama bavi strojnim učenjem te ima iskustvo i iz Silicijske doline, gdje je svojedobno imao startup, u razgovoru za Index pojasnio je kako je nastala Ascalia.

“Ascalia omogućava postojećoj, starijoj industriji i postrojenjima da koriste dobrobiti novih tehnologija u svrhu uštede i smanjenja karbonskog otiska optimizacijom procesa bez velikih ulaganja. Nije potrebno kupovati nove dijelove jer naše rješenje omogućuje da se prilagodba napravi bez puno zahvata. Na primjer, neki stari industrijski pogon može bez problema postati 'pametna tvornica' i primijeniti sve naše algoritme strojnog učenja bez velikih troškova, a oni najčešće i jesu problem kod adaptacije modernih tehnologija. Naše rješenje se sastoji od dva dijela. Prvi je komad hardvera koji se prikopča na postojeće uređaje u tvornici, a podržava doslovno strojeve koji su iz 1979. godine. Hardver služi da bi ta starija oprema iz vremena kad nije postojao IoT, mogla slati podatke na naš softver kako bi on mogao prikupljati i obrađivati podatke. Drugi dio rješenja je naš softver u kojem su algoritmi strojnog učenja, umjetne inteligencije i razni drugi algoritmi koji služe tome da biste koristeći te podatke donijeli neke odluke, detektirali kvarove prije nego što se dogode i slično.

Mogu dati primjer pilane. Ona se sastoji od pila, koje su zapravo motori. Mi mjerimo kako ti motori rade, od brzina vrtnje, napone, struje, mjerimo koliko se pile tresu i koristeći sve te bazične podatke, možemo uočiti probleme”, pojašnjava Bek.

Osim za industriju, razvijaju IoT rješenja za gradove

U projekt Ascalije krenuli su na poticaj jedne firme koja prodaje industrijsku opremu kao usputni projekt u sklopu svoje firme Kraken, koja se bavi obradom velikih količina podataka. Priča s Ascalijom se razvila, sada imaju podružnicu i u Londonu, a u dosadašnji razvoj uložili su oko milijun kuna vlastitog novca.

“Krenuli smo u razvoj Ascalije kada smo vidjeli da su takva rješenja potrebna. Nama je prije tri godine pristupio jedan zastupnik industrijske opreme za regiju koji je rekao - ako je vama ekspertiza velika obrada podataka, čime se bavio Kraken, biste li znali to raditi u industriji - a meni je poznata industrija jer sam diplomirao automatiku na FER-u tako da mi je to područje blisko. I onda smo Dejan i ja krenuli u sklopu Krakena raditi taj usputni projekt. Napravio sam prvu verziju hardvera, a Dejan prvu verziju softvera i tako je krenulo. Ljudi su čuli što imamo i počeli nas kontaktirati. Relativno brzo smo se povezali i s Končarom i SmartSenseom. Nakon toga smo krenuli i u smjeru razvoja SmartCity rješenja, ali ozbiljne stvari poput praćenja infrastrukture - to je dosta slično industriji. Mislimo da je sada pravo vrijeme za takva rješenja jer je IoT u fokusu. Smatramo da gradovi vape za takvim rješenjima”, kaže Bek.

Dejan Strbad, suosnivač Ascalije

Računaju na inozemna tržišta

Hrvatsko tržište im je, kao i mnogim sličnim firmama, premalo pa računaju na plasman svojih rješenja u inozemstvo.

“Računamo na globalno tržište. Osim u Hrvatskoj, imamo i podružnicu u Londonu. U Hrvatskoj imamo dosta projekata, ali se radi o malom tržištu tako da se moramo širiti u inozemstvo. Razlog zašto već sada nismo globalna kompanija je to što ovo nije mobilna aplikacija pa da možeš odmah ciljati cijeli svijet. Radi se o fizičkim sustavima i netko fizički mora biti na lokaciji. Uz Hrvatsku, idemo još u Sloveniju, Austriju, Njemačku i po Velikoj Britaniji, a dalje ćemo vidjeti”, kaže Bek.

Trenutno zapošljavaju 20-ak ljudi, a kako se žele širiti, namjeravaju krenuti i u prikupljanje kapitala. Do sada su, kao što smo već spomenuli, uložili oko milijun kuna svog novca, no za udvostručenje broja zaposlenih koje je u planu, trebat će i investitora.

“Zainteresirani smo za razgovore sa svima, no malo je vjerojatno da ćemo investitora pronaći u Hrvatskoj. Ovdje je kapital skup, u Europi je nešto jeftiniji, a najjeftiniji je u SAD-u. Vidjet ćemo tko će biti zainteresiran pa ćemo razgovarati. Nije nam kod investitora bitan samo novac nego što još može ponuditi. Do novca je relativno lako doći. Do sada smo se sami financirali, uložili smo oko 130 tisuća eura, a to nam je bilo dovoljno da ispoliramo projekt. Sad imamo proizvod koji funkcionira, ali došli smo do razine kada imamo veći broj klijenata pa trebamo zaposliti dodatni broj ljudi i želimo to financirati prikupljenim kapitalom”, kaže Bek.