SRBIJA danas nizom manifestacija obilježava Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, kojom je Hrvatska vratila svoja okupirana područja, a službeni Beograd naziva je "planiranim zločinom".

Liturgiju u spomen žrtvama Oluje služit će patrijarh srpski Irinej, a na središnjem komemorativnom skupu navečer u Bačkoj Palanci prisustvovat će državni vrh Srbije te Republike Srpske. Najavljeno je da će ondje govoriti svjedokinja iz kolone prognanika, nazočiti predsjednik Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić te predsjednik bosanskohercegovačkog srpskog entiteta Milorad Dodik, članovi vlade i zastupnici Skupštine Srbije, predstavnici vlade i Skupštine Republike Srpske, Vojske Srbije i velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve.

"Hronika planiranog zločina"

U povodu obljetnice Oluje Radio-televizija Srbije (RTS) na svom portalu donosi rekapitulaciju događaja pod naslovom "Godišnjica 'Oluje' – Hronika planiranog zločina".

U tekstu se, među ostalim, podsjeća na govore predsjednika RH Franje Tuđmana iz tzv., brijunskog transkripta kako "Srbe treba udariti tako snažno da nestanu" i  na izvatke iz njegove knjige "Bespuća povijesne zbiljnosti".

Također, RTS citira dio Tuđmanova govora na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu, 14. prosinca 1998. godine: "Srpsko smo pitanje, dakle, riješili, neće više biti 12 posto Srba ili devet posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države."

Radio-televizija Srbije podsjeća da je hrvatska vojska 4. kolovoza 1995. godine na području tadašnje samoproglašene RSK započela operaciju Oluja i navodi da je tijekom te akcije ubijeno ili nestalo oko 2000 Srba, a protjerano više od 220.000 te da je "otpor vojske RSK slomljen za samo nekoliko dana".

"Epilog planiranog zločina Tuđmanovog režima"

"To je bio epilog planiranog zločina Tuđmanovog režima", konstatira RTS.

Navodi se i da  je prije Oluje i napada na Knin u tom gradu živjelo više od 80 posto Srba, a da ih je sada oko 20 posto.

U tekstu RTS podsjeća na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u Den Haagu kojom je prvotno ICTY utvrdio da je operacija Oluja bila "udruženi zločinački pothvat s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protjera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice", te da je "Žalbeno vijeće 2012. oslobodilo generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivnje za progon srpskog stanovništva poništivši prvostupanjsku presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora".

Prema konačnoj presudi, operacija Oluja nije bila udruženi zločinački pothvat u cilju protjerivanja Srba iz Kninske Krajine, što je "izazvalo euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodjeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini", dok je "u Srbiji ta presuda izazvala šok i razočaranje", konstatira RTS.

"Republika Srbija je spremna na suradnju"

U povodu obljetnice Oluje, Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije priopćio je u subotu da je od početka ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ utočište u Srbiji potražilo ukupno oko 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske još ima njih oko 18.000.

"Iako je prošlo više od dva desetljeća, brojni pokušaji uspostavljanja klime povjerenja u regiji nisu dali mnogo rezultata. Hrvatska će 4. kolovoza slaviti kao dan pobjede, dok će Srbi paliti svijeće oplakujući žrtve i tugujući za izgubljenim domovima", istaknuto je u priopćenju Komesarijata.

Navodi i da su u Hrvatskoj i dalje "aktualna neriješena pitanja dospjelih, a neisplaćenih mirovina, dinarske i devizne štednje, oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja, te povrat oduzetog poljoprivrednog zemljišta".

"Posebno zabrinjava izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Republike Hrvatske na porast broja incidenata na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsutnost zaštite srpskog jezika i pisma", navodi Komesarijat te zaključuje: "Iz ovakvih postupaka jasno se vidi da su izbjeglice usmjerene isključivo na integraciju u Republici Srbiji jer je proces povratka skoro zaustavljen."

U priopćenju se poručuje kako "Srbija drži da nastavak aktivnosti na provedbi aneksa E i G Sporazuma o sukcesiji ima visok prioritet", uz ostale aktivnosti koje pridonose rješavanju izbjegličkih problema, te da se "u tom smislu očekuje daljnja podrška međunarodne zajednice".

"Republika Srbija je spremna na suradnju i nastavit će ispunjavati sve svoje obveze", poručuje se u priopćenju Komesarijata za izbjeglice.