GRAĐANI Hrvatske već godinama gube nadu u korjenite društvene, političke i ekonomske promjene koje će im omogućiti da ostvare kvalitetu života usporedivu s bogatijim državama EU. Fiksacija na staro i odbijanje svega novog je glavna značajka politike, javnog sektora, obrazovanja, gospodarstva i društva. Stvari se sporo mijenjaju i ne prihvaća se da ono što više ne funkcionira, ili nije nikada funkcioniralo, treba odbaciti da bi se otvorio prostor za novo.

Glavni su nositelji te ideje upravo država, tj. javni sektor, i politika. U Hrvatskoj je javni sektor istoznačnica za politiku, a on je toliko velik da određuje i sudbinu privatnog sektora. Teško je pronaći djelatnost u koju ne zadiru država, javni sektor i politika. Bilo da se radi o formalnim polugama moći kao što su propisi, regulacije, pravilnici i uredbe ili neformalnim poput namještanja natječaja, korupcije i nepotizma, javni sektor i politika su vladari Hrvatske.

IT je pobjegao zagušujućem zagrljaju države

Ali godinama se stvarao jedan sektor koji je uglavnom bio izvan radara države i političara upravo zbog toga što je bio nešto novo, a u Hrvatskoj se novo, kao što smo rekli, ili odbacuje ili ignorira.

Radi se o IT-ju, sektoru koji ni političari ni javni sektor nisu razumjeli pa su ga uglavnom ostavljali na miru. U godinama najveće krize, tijekom desetljeća gospodarskog stagniranja Hrvatske od 2009. do 2019., IT sektor je kontinuirano rastao. Srećom, država ga je uglavnom ignorirala.

Uslijed toga je do 2020. godine ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao 27.81 milijardu kuna, što predstavlja 3.7% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela gospodarstva zemlje. Broj zaposlenika je narastao na gotovo 35.000, što predstavlja 3.5 posto od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu zemlje. Broj IT poduzeća je narastao na 5707, što je 4.1% od ukupnog broja poduzeća u gospodarstvu. Izvoz je premašio 9 milijardi kuna i predstavljao je 6.4% ukupnog izvoza gospodarstva Hrvatske. Prosječna mjesečna neto plaća u 2020. je iznosila 8998 kuna, što je gotovo 60 posto više od prosječne neto plaće.

To su zaista impresivni rezultati, a IT sektor ih je dosegao bez ikakve državne pomoći, subvencija, strategija, planova i drugih intervencija. Dapače, dosegao ih je upravo zbog odsustva države, javnog sektora i političara.

Državna pomoć ne ograničava nužno rast gospodarstva i novih sektora u gospodarstvu, ali s obzirom na razinu korupcije, (ne)efikasnost javnog sektora, utjecaj politike i svrhovitost regulacija, za Hrvatsku definitivno vrijedi pravilo da što je manje država uključena u neku gospodarsku granu, to je ona uspješnija. IT je dokaz toga.

Odlična godina za IT sektor

Čini se da će 2021. biti prekretnica ne samo za IT nego i za cijelu Hrvatsku. Procjenjuje se da su prihodi narasli za 11%, iznad 31 milijarde kuna, a traži se daleko više radnika nego što ih ima na tržištu. Perjanice sektora su ostvarile goleme uspjehe.

Među toliko uspješnih priča iz hrvatskog IT sektora donekle se izdvaja Infobip.

Infobip je krenuo kao mala start-up kompanija iz Vodnjana u Istri, pod vodstvom Silvija Kutića. Danas, s gotovo 15 godina iskustva u IT industriji, globalno zapošljava gotovo 3000 ljudi te posluje na šest kontinenata u više od 65 ureda. Još 2020. je kompanija prešla vrijednost od milijardu dolara, što su popratili Reuters in New York Times.  2021. je za Infobip bila više nego odlična: pojačali su kadar bivšim voditeljem razvoja proizvoda Microsofta, preuzeli su kompaniju Anam Technologies iz Irske, pokrenut je novi krug investicija od 3 milijarde kuna, a u tijeku je i preuzimanje kompanije Peerless Network iz SAD-a. Kompaniji ne ide dobro samo u IT-ju nego i u poljoprivredi te je njezino maslinovo ulje Oila! osvojilo zlatnu medalju na natjecanju u New Yorku. Infobip je pokrenuo i vlastiti ESOP program za sve zaposlenike, čime su radnici postali dioničari kompanije u kojoj rade. ESOP (eng. Employee Stock Ownership Plan) je jako popularan u IT sektoru kao metoda nagrađivanja zaposlenika, dodatka na plaću, ali i vezanja zaposlenika za kompaniju.

Spajanje Rimac Automobila s francuskim Bugattijem, tj. Porscheom, u novu kompaniju Rimac Bugatti, čije će središte biti u Svetoj Nedelji, jedna je od najvažnijih poslovnih vijesti 2021. Novu kompaniju će također voditi Mate Rimac. Važna je i za IT sektor jer su Rimac Automobili jedan od najvećih IT hrvatskih izvoznika i član CISExa, Hrvatske nezavisne udruge izvoznika softwarea. Moderni automobili, posebno električni kakve proizvodi Rimac, zahtijevaju cijeli niz IT rješenja. U Svetoj Nedelji se gradi novi kampus vrijedan 200 milijuna eura, gdje će biti središte nove kompanije, u kojem će raditi 2500 ljudi. Uz proizvodnju vrhunskih električnih automobila, razvoj IT rješenja za autoindustriju će nastaviti biti jedna od djelatnosti pomoću kojih će se kompanija razvijati.

Nakon što je 2020. prodan švedskom gigantu za gotovo milijardu kuna, Nanobit je povećao svoj rast. 2021. će, prema svim pokazateljima, biti rekordna godina, a Nanobit je već i 2020. bio jedna od najbrže rastućih kompanija u Europi. Kompanija je i društveno aktivna, pa je uveden Mentor program 2021 s namjerom da se učenike srednjih škola pripremi za tržište rada u budućnosti. Osnivači Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić će nastaviti voditi Nanobit iz sjedišta u Zagrebu a Sumina pokreće i novu kompaniju, oko čijeg otvaranja se javno žalio na birokratsku kompliciranost i zaostalost Hrvatske, posebno kritizirajući "izmišljenu agenciju zvanu FINA".

Da Hrvatska može biti zemlja iz koje se investira u najrazvijenije zemlje svijeta, pokazala je i zagrebačka IT tvrtka Q, koja je otvorila ured u Londonu, a cilja i na akviziciju jedne tvrtke iz tog grada te zapošljavanje dodatnih stotinu ljudi. Razlog zbog kojeg su izabrali baš London je taj što već surađuju s brojnim tamošnjim kompanijama, poput Timesa, BBC-ja, Smarta, uSwitcha i drugih.

Prva IT kompanija na Zagrebačkoj burzi u 18 godina

Važno je spomenuti i uvrštenje hrvatske kompanije Span na Zagrebačku burzu, čime je postala prva IT tvrtka koja je ušla na Zagrebačku burzu u zadnjih 18 godina, nakon Ericssona Nikola Tesla. Span je vrijedan 343 milijuna kuna i jedna je od najvećih IT kompanija u Hrvatskoj. To nije odlična vijest samo za IT sektor nego i za financijski, koji djeluje pomalo uspavano već godinama. Potencijalno je to dobra vijest i za građane, koji kupnjom dionica Spana mogu sudjelovati u zavidnom razvoju hrvatskog IT sektora i profitirati preko rasta cijene dionica. Cijena dionice prilikom uvrštenja, krajem rujna, iznosila je 175 kuna, a krajem rujna su je svi mogli kupiti za 202,00 kn. Danas se trguje s cijenom od 235 kn kuna. Rast od više nego 30 kn, tj. 15%, u tri mjeseca je impresivan, a dobra budućnost očekuje i tvrtku i cijeli sektor pa se može očekivati daljnji rast. Upravo bi IT sektor mogao oživjeti Zagrebačku burzu, a uz pametno ulaganje, koristi bi mogli imati svi građani RH, bilo kroz ulaganja mirovinskih fondova ili kroz osobnu kupnju dionica preko brokera. 

Nikola Dujmović, jedan od osnivača Span-a i predsjednik Uprave, je dokaz da IT nije područje isključivo da mlade. Osnovao je kompaniju 1993.  godine s nekolicinom prijatelja a do danas je Span narastao na više od 550 zaposlenika i devet globalnih ureda, međuostalima u SAD-u, Njemačkoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. 

Nada za Hrvatsku

Uspjesi IT sektora vraćaju nadu u budućnost Hrvatske. Nakon izgubljenog desetljeća 2009. - 2019. i nakon dvije godine pandemije, nada je od presudne važnosti. Ta nada je utemeljena na odličnim izvoznim rezultatima, visokim plaćama, rastu prihoda, međunarodnoj konkurentnosti, inovativnosti i poduzetnosti. Ako mogu IT-jevci, onda mogu i svi ostali.

Ako Hrvati napuste stara vjerovanja da ono što propada treba spašavati, da se treba osloniti primarno na državu, da je idealno radno mjesto u javnom sektoru, da je sve novo sumnjivo i da ga treba ograničiti, da se treba zatvoriti u domaće tržište i tražiti državu da nas zaštiti od konkurencije, da je korupcija nužna za zdravo poslovanje, da država treba upravljati svakim dijelom ekonomije i da će biranje drugih političara sve popraviti, onda možda cijela država bude uspješna kao IT sektor.