AMERIČKA tvrtka InventWood razvila je novu vrstu drva, nazvanu "Superdrvo", za koju tvrde da je deset puta čvršća od čelika, a istovremeno i do šest puta lakša. Ovaj inovativni materijal upravo je lansiran kao komercijalni proizvod, piše CNN.

Iza ovog izuma stoji znanstvenik za materijale Liangbing Hu, suosnivač tvrtke InventWood. Hu je prije više od deset godina započeo svoju misiju redizajniranja jednog od najstarijih građevinskih materijala. Radeći na Sveučilištu Maryland, a danas kao profesor na Yaleu, pronašao je inovativne načine za preoblikovanje drva, pa ga je čak uspio učiniti i prozirnim uklanjanjem lignina, komponente koja drvu daje boju i čvrstoću.

Ipak, njegov glavni cilj bio je ojačati drvo korištenjem celuloze, glavne komponente biljnih vlakana i, kako kaže Hu, "najzastupljenijeg biopolimera na planetu".

Ključni trenutak dogodio se 2017. godine, kada je Hu kemijskom obradom prvi put uspio ojačati obično drvo i poboljšati njegovu prirodnu celulozu. Proces, koji je trajao tjedan dana, uključivao je kuhanje drva u otopini kemikalija, a zatim vruće prešanje kako bi se postigla veća gustoća. Rezultat je, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, bio materijal s omjerom čvrstoće i težine "višim od većine strukturnih metala i legura".

Nakon godina usavršavanja procesa i više od 140 prijavljenih patenata, Superdrvo je konačno dostupno na tržištu.

Konkurent čeliku?

"S kemijskog i praktičnog stajališta, to je drvo", pojasnio je Alex Lau, izvršni direktor tvrtke InventWood. Naglasio je kako bi se u zgradama mogle izraditi konstrukcije i do četiri puta lakše od današnjih, što bi ih učinilo otpornijima na potrese i smanjilo opterećenje na temelje, čime bi gradnja postala brža i jednostavnija.

"Izgleda baš kao drvo, a kada ga testirate, ponaša se kao drvo, osim što je mnogo jače i bolje u gotovo svakom aspektu koji smo testirali", dodao je Lau.

Superdrvo se proizvodi u tvornici u Marylandu, a iako je vrijeme proizvodnje skraćeno s dana na sate, Lau napominje da će za povećanje kapaciteta trebati vremena. Tvrtka se u početku planira usredotočiti na vanjsku primjenu, poput podova za terase i obloga, dok bi se sljedeće godine trebali okrenuti unutarnjim primjenama kao što su zidne obloge, podovi i namještaj.

"Ljudi se uvijek žale da se namještaj s vremenom kvari, a to je često zato što popušta ili se lomi na spojevima, koji su trenutno izrađeni od metala jer drvo nije dovoljno jako", rekao je Lau. Superdrvo bi, prema njemu, moglo zamijeniti te metalne dijelove, kao i vijke i čavle. Lau predviđa da bi se u budućnosti cijele zgrade mogle graditi od Superdrva, no za to će biti potrebna dodatna testiranja.

Proces ojačavanja drva mijenja osnovnu strukturu celuloze i sabija materijal bez mogućnosti povratka u prvobitni oblik. "U teoriji, možemo koristiti bilo koju vrstu drvenog materijala. U praksi smo testirali 19 različitih vrsta drva, kao i bambus, i na svima je funkcioniralo", kazao je Lau.

Iz tvrtke navode da je Superdrvo do 20 puta jače od običnog drva i do 10 puta otpornije na udubljenja jer je njegova prirodna porozna struktura sabijena i ojačana. To ga čini otpornim na gljivice i insekte, a postiže i najvišu ocjenu na standardnim testovima otpornosti na vatru.

Cijena Superdrva trenutno je viša od cijene običnog drva, a i njegov ugljični otisak je veći. Međutim, Lau ističe da su emisije ugljika pri njegovoj proizvodnji čak 90 posto niže u usporedbi s proizvodnjom čelika. Dodao je da cilj nije "biti jeftiniji od drva, već biti konkurentan čeliku" kada se proizvodnja poveća.

Trend gradnje drvom

Iako već postoje druge vrste konstruiranog drva, iz InventWooda ističu da se radi o komadima drva spojenim ljepilima, dok je Superdrvo promijenjeno na molekularnoj razini.

Philip Oldfield, profesor arhitekture na Sveučilištu New South Wales u Australiji, koji nije povezan s tvrtkom InventWood, naglašava ekološke prednosti drva. Njegova je proizvodnja manje intenzivna od proizvodnje čelika i betona, a drvo pohranjuje CO2. "Drveni proizvodi mogu se smatrati dugoročnim sustavom za pohranu ugljika, a gradnja drvom mogla bi dovesti do toga da naši gradovi 'zaključaju' emisije ugljika u zgradama na duge vremenske periode", rekao je.

Ipak, Oldfield ističe da postojeća konstruirana drva već konkuriraju čeliku i betonu. "Prepreka većem broju drvenih zgrada zapravo nije potreba za većom čvrstoćom, već je to što je građevinska industrija nesklona riziku i spora u promjenama", objasnio je.

Zaključuje kako su za širu primjenu drva u gradnji potrebni bolja edukacija, pilot projekti i poboljšani zakonski okviri. "Ali jači drveni proizvodi poput ovog Superdrva mogli bi omogućiti arhitektima da stvaraju veće raspone i trajnije završne obrade drvom, što bi svakako bilo korisno i moglo bi potaknuti veće prihvaćanje drva", dodao je.