JOE BIDEN je čekao 78 godina svog života da bi konačno, iz trećeg pokušaja, postao predsjednik. A trenutak u kojem je ušao u Bijelu kuću možda je i najteži za Ameriku od kraja Drugog svjetskog rata. Da je toga itekako svjestan, dao je do znanja i u svom govoru prilikom inauguracije u srijedu.

"Pred nama je teško vrijeme. Suočavamo se s napadom na demokraciju, sistemskim rasizmom, klimatskom krizom i pandemijom. Svaki od tih izazova bio bi problem, ali mi se s njima moramo suočiti odjednom. Sad smo na testu - hoćemo li se iskazati? Vrijeme je za hrabrost. Obećavam vam - sudit će nas po tome kako smo se suočili s ovim krizama", poručio je Amerikancima.

Biden nije gubio vrijeme nakon prisege na dužnost - još isti dan potpisao je 17 izvršnih uredbi kojima poništava niz politika svog prethodnika Donalda Trumpa. 

>>VIDEO Biden prisegnuo i odmah potpisao 17 odluka. Poništio niz Trumpovih poteza

Njegovi savjetnici kazali su da uredbe koje je potpisao novi predsjednik uključuju obavezno nošenje maske u svim federalnim institucijama i za sve federalne zaposlenike, uspostavu novog ureda Bijele kuće za koordinaciju odgovora na pandemiju te zaustavljanje postupka izlaska SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Među uredbama koje se bave imigracijskom politikom, Biden je opozvao Trumpovu deklaraciju koja je omogućila financiranje izgradnje zida na granici s Meksikom te okončao zabranu putovanja u SAD za neke zemlje s muslimanskom većinom. Među ostalim, potpisao je izvršnu uredbu kojom je pokrenuo proces povratka SAD-a u Pariški klimatski sporazum, čime je opozvao jedan od ključnih poteza svog prethodnika Donalda Trumpa, prenose agencije.

I sama Bidenova inauguracija ilustrirala je neke od ključnih problema s kojima će se suočavati od prvog dana. U Washingtonu je pred inauguraciju razmješteno čak 25 tisuća pripadnika Nacionalne garde iz više saveznih država sa zadatkom zaštite Bidena i uzvanike na inauguraciji, kao i Kapitol i Bijelu kuću, od ponavljanja napada poput masovne provale Trumpovih fanatičnih obožavatelja u Kapitol koja se dogodila 6. siječnja i nakratko zaustavila potvrdu Bidenova izbora za predsjednika - ili nečeg još goreg.

Inauguracija je, srećom, prošla mirno. Nove prosvjede, nerede ili potencijalne terorističke napade desničarskih ekstremista odvratila je neviđena vojna sila u Washingtonu. Moguće je da je pripomoglo i to što je glavni huškač, onaj koji je i poslao svoje militantne sljedbenike da marširaju na Kapitol, poručujući im da "neće više imati (svoju) zemlju" ako se ne budu "vraški borili", blokiran s Twittera i drugih društvenih mreža, pa više nije imao megafon za mobilizaciju svojih jurišnika. 

>>Analiza: "Biden će preokrenuti ono što je Trump radio četiri godine"

Umjesto publike, National Mall je za Bidenovu inauguraciju bio ispunjen zastavama u pomalo sablasnom prizoru. No inauguracija nije obavljena bez publike samo zbog sigurnosnih razloga, već i zbog onih epidemioloških. I to je prvi, najveći i najhitniji izazov s kojim će se predsjednik Biden suočiti. 

Pandemija covida-19

Iako je pandemija na određeni način pala u drugi plan u SAD-u, pored izbora, neutemeljenih optužbi o izbornoj prevari i neviđenog napada na Kapitol, covid-19 i dalje kosi Amerikance. Dapače, epidemija je u SAD-u od sredine prosinca ušla u svoju najgoru fazu - a dan uoči Bidenove inauguracije broj umrlih Amerikanaca prešao je 400 tisuća. Ovo je, međutim, bila katastrofa u nastajanju još otkad je Trump u veljači počeo na tragikomičan način umanjivati opasnost od pandemije, uvjeravajući naciju da broj zaraženih ide "prema nuli", a ne prema gore, da više Amerikanaca umire od gripe, da ne treba nositi maske i da je epidemija "pod kontrolom".

"Uvijek sam je htio umanjiti", priznao je Trump u telefonskom razgovoru s Bobom Woodwardom, legendarnim novinarom i autorom poznatom po razotkrivanju afere Watergate, 19. ožujka, što je on pola godine kasnije objavio u svojoj knjizi Bijes: "I sad je hoću umanjiti jer ne želim dizati paniku."

>>200 tisuća mrtvih: Kako je najmoćnija zemlja svijeta doživjela takvu katastrofu?

Iako je prosječni dnevni broj novih slučajeva konačno počeo padati 12. siječnja, a broj prosječnih dnevnih smrti dva dana kasnije, trenutni prosjek broja Amerikanaca umrlih od covida-19 i dalje se kreće oko tri tisuće dnevno - više od broja ljudi poginulih u napadu Al-Kaide 11.9.2001. Također, svaki dan se potvrdi zaraza kod gotovo 190 tisuća Amerikanaca u prosjeku. A dosadašnja epidemiološka krivulja pokazuje kako nema garancije da se trenutni pad, koliko god bio ohrabrujuć, neće opet preokrenuti. 

Suzbijanje epidemije prvi je, odnosno nulti prioritet Bidenove administracije. Bez njega, kako piše Adam Rogers za časopis Wired, neće biti moguće provesti nijednu drugu politiku - ekonomski oporavak, imigracijske reforme, pa čak ni ozbiljan pristup zaustavljanju klimatskih promjena.

Prošli tjedan Biden je predstavio novi i agresivniji pristup, dio obećanja da će dopustiti znanosti vođenje politike tijekom svoga mandata. Američki javnozdravstveni sustav, slomljen i nedovoljno financiran, nije se mogao nositi s pandemijom, što zasad cjepivo čini najboljom i jedinom nadom u njenu kontrolu. No unatoč nevjerojatnoj brzini razvoja i testiranja, primjena cjepiva bila je, prema Bidenovim riječima, "sumoran neuspjeh". Biden je sada za cilj postavio 100 milijuna doza cjepiva u prvih 100 dana nove administracije.

>>Američki zdravstveni sustav je slomljen. Može li Biden to promijeniti?

Ipak, Biden je u četvrtak u svom predstavljanju nove Nacionalne strategije za odgovor na covid-19 i pripravnost za pandemije predvidio da će broj Amerikanaca umrlih od koronavirusa doseći 500 tisuća idućeg mjeseca. Takva Nacionalna strategija predstavlja obrat u odnosu na Trumpovu "strategiju" koja se uglavnom svodila na to da se saveznim državama prepušta da se same nose s pandemijom.

Ključno oružje u ovoj borbi je, dakako, cjepivo. No iako su američke zdravstvene službe odobrile nekoliko cjepiva za covid-19 koja su prošla sve faze testiranja, Trumpova administracija nije ostavila Bidenovoj nikakvu strategiju nacionalne distribucije tih cjepiva, piše CNN.

"Dopustite da budem vrlo jasan - stvari će nastaviti ići nagore prije nego krenu nabolje", istaknuo je Biden.

A iako je Trumpova administracija postavila za cilj distribuirati i iskoristiti 20 milijuna doza cjepiva (za cjepivo Pfizera i BioNTecha i većinu drugih potrebne su dvije doze za punu imunizaciju) do kraja prošle godine, do 20. siječnja iskorišteno je samo 16.5 milijuna doza cjepiva, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Biden je dosadašnju distribuciju opisao kao "sumoran neuspjeh". 

Polarizacija i ekstremizam - desni, ali i lijevi

Drugi izazov s kojim će se Biden morati nositi kako zna i umije također je nešto što mu je Trump ostavio u naslijeđe: duboki razdor između "crvene" i "plave" Amerike koji je eskalirao već spomenutom pobunom Trumpovih sljedbenika protiv mirne smjene vlasti, a sve zbog toksičnih i nevjerojatno opasnih teorija zavjera o izbornoj krađi kojima su ih Trump i njegovi saveznici među političarima i medijima hranili mjesecima nakon izbora. 

>>Kad zavjere postanu istina za pola zemlje, rulja u Kongresu je logična posljedica

Petero ljudi poginulo je, uključujući jednog policajca (još je jedan izvršio samoubojstvo par dana kasnije), u napadu na Kapitol koji mnogi opisuju kao pokušaj državnog udara budući da je do njega došlo na poticaj predsjednika na odlasku koji se nije mogao pomiriti s tim da je legitimno izgubio izbore i vlast. 

"GOP (skraćenica za Republikansku stranku) se upravo raspustio. Ovo nije politička stranka. Ovo je pogubljeni, opasni kult", konstatirao je nakon izbora konzervativni kolumnist Andrew Sullivan. I zaista, prema anketi Reutersa i Ipsosa od 17. studenog, 68% republikanskih glasača vjeruje da su izbori bili namješteni. Prema anketi Fox Newsa od početka prosinca, čak 77% Trumpovih glasača vjeruje da su izbori ukradeni. Prema anketi YouGov Directa provedenoj nakon kaosa u Washingtonu u srijedu, čak 45% republikanaca među ispitanicima odgovorilo je da podržava upad u Kapitol. Samo 27% njih vidi taj napad kao napad na demokraciju.

Podsjetimo, 74 milijuna Amerikanaca glasalo je za Trumpa. Ovo duboko nepovjerenje u državne institucije i legitimnost izbornog procesa ostat će možda i najtrajnije naslijeđe predsjednika čiji je mandat bio obilježen teorijama zavjera, skandalima, huškanjem na političke protivnike, medije i pripadnike manjina te nevjerojatnim brojem izrečenih laži - 30 tisuća, prema evidenciji Washington Posta. 

"Moramo završiti ovaj necivilizirani rat crvenih protiv plavih"

"Znam da se mnogi Amerikanci boje budućnosti, boje se za svoje poslove, misle na svoje obitelji. Obećavam vam - shvaćam to. Ali odgovor nije u tome da se podijelimo na frakcije, da ne vjerujemo onima koji ne izgledaju kao mi. Moramo završiti ovaj necivilizirani rat crvenih protiv plavih. Ako pokažemo malo tolerancije i ako smo spremni samo na trenutak poslušati druge, možemo to napraviti", poručio je Biden na svom inauguracijskom govoru. 

No u isto vrijeme naglasio je da nacija ne smije kapitulirati pred ekstremizmom: "Porast političkog ekstremizma i domaćeg terorizma je nešto s čime se moramo suočiti i što moramo poraziti... Ono što nam treba je ono što je najteže dostići u demokraciji - jedinstvo. Jedinstvo. Danas je cijela moja duša u ovome, u ujedinjenju naše nacije i našeg naroda. Pozivam sve Amerikance da mi se pridruže u tome."

>>Izgubio je ženu i djecu, prozvao je Miloševića, Trump mu se rugao. Tko je Joe Biden?

I upravo to će biti golemi izazov pred Bidenom - u isto vrijeme zaliječiti i prebroditi polarizaciju koja prijeti uništiti Ameriku kao naciju i zauzdati zloduhe desnog ekstremizma, rasizma i fašistoidnog animoziteta prema demokraciji i njenim institucijama i normama, koje je Trump svojim zapaljivim populizmom raspirio posljednjih pet godina. No Biden će se morati obračunati i s ljevičarskim ekstremizmom i političkim nasiljem koje je također eksplodiralo prošle godine, izrodivši se iz mirnih prosvjeda protiv policijskih ubojstava Afroamerikanaca. 

Podsjetnik na to brzo je stigao - pripadnici ekstremno lijevog pokreta Antifa imali su nove nasilne prosvjede u Oregonu dan nakon Bidenove inauguracije, paleći američke zastave i razbijajući prozore na sjedištu Demokratske stranke kako bi demonstrirali svoj prezir prema Demokratskoj stranci i liberalnoj demokraciji općenito - u potpunoj suprotnosti s tezama konzervativnih komentatora da su to Bidenovi pristaše.

"Ne želimo Bidena. Želimo osvetu za policijska ubojstva, imperijalističke ratove i fašističke masakre", pisalo je na velikom transparentu s kojim su marširali.

Ekonomija i klimatske promjene

Još jedan golemi izazov pred predsjednikom Bidenom usko je povezan s pandemijom. Koronakriza, koja je uzrokovana i samom pandemijom i lockdownima te drugim epidemiološkim mjerama koje su bile nužne za suzbijanje zaraze, temeljito je uzdrmala američku ekonomiju. Stopa nezaposlenosti porasla je s 3.5% na 11% u lipnju, a trenutno iznosi 6.7%. BDP je pao za čak 31% u drugom kvartalu 2020. - iako je uslijedio rast od čak 33% u trećem kvartalu.

Biden je u petak još jednom predstavio svoj ambiciozni plan za paket ekonomske stimulacije, odnosno pomoći, težak čak 1.9 bilijuna dolara, što uključuje jednokratne isplate građanima, pomoć za nezaposlene, financijsku pomoć za bolnice koje se nose s covidom i škole koje moraju osigurati da ne postanu žarišta zaraze kad ponovo počnu s fizičkom nastavom. Plan, naravno, treba biti izglasan u Kongresu. U isto vrijeme, Biden namjerava ukinuti izdašne porezne rezove, prvenstveno za najbogatije Amerikance, koje je Trump donio 2017.

"Velik dio Amerike je pogođen. Virus se širi... Obiteljima nedostaje hrane. Ljudima prijete deložacije. Sve se više gubi posao. Trebamo djelovati. Bez obzira na to kako gledate na to, moramo djelovati", rekao je Biden pripremajući se potpisati izvršne uredbe koje se odnose na trenutačnu financijsku pomoć ugroženim obiteljima i pomoć oko prehrane djece, kao privremenu mjeru prije donošenja velikog paketa pomoći.

Prema podacima Bijele kuće, više od 10 milijuna ljudi je nezaposleno, a 29 milijuna odraslih i 12 milijuna djece suočava se s krizom gladi u Sjedinjenim Državama.

Bidenova administracija morat će se pozabaviti i gorućim pitanjem klimatskih promjena koje je Trumpova administracija ili ignorirala ili poricala četiri godine. Najbolji primjer Trumpovog antiznanstvenog i redikuloznog odnosa prema možda i najvećoj prijetnji čovječanstvu našeg doba bio je u rujnu prošle godine, kad je došao u Kaliforniju usred golemih požara koji su pogodili zapadnu obalu SAD-a. 

>>Trump došao u Kaliforniju usred požara: Zahladit će, znanost ne zna

"Zahladit će, samo gledajte", odgovorio je Trump uz smijeh kalifornijskim dužnosnicima koji su ga pokušali podučiti o uzročno-posljedičnoj vezi između globalnog zagrijavanja i katastrofalnih požara. A kako piše američki NPR, prirodne katastrofe poput požara, toplinskih valova ili uragana, uzrokovane ili pogoršane klimatskim promjenama, načinile su štetu tešku 16 milijardi dolara u SAD-u prošle godine. 

Biden je, među ostalim izvršnim uredbama, odmah na početku mandata potpisao i onu kojom vraća SAD u Pariški sporazum o klimi, iz kojeg je Trump izašao 2017. Njegov plan energetske reforme i suzbijanja klimatskih promjena također je težak oko 2 bilijuna dolara, kao i onaj ekonomske pomoći.

Biden je prvog dana u uredu također potpisao uredbu kojom se traži revizija svih Trumpovih odluka kojima je ublažio mjere zaštite okoliša, uredbu kojom se opoziva dozvola za projekt naftovoda Keystone iz Kanade te uredbu kojom se uvodi moratorij na istraživanja nafte i plina u području Arktika koje je Trumpova administracija nedavno otvorila za razvoj. Obećao je, također, da će vratiti Sjedinjene Države na put da do 2050. godine postanu klimatski neutralne glede emisija stakleničkih plinova.