SJEDINJENE Američke Države, koje su objavile da su pokrenule "napad velikih razmjera" na Venezuelu, imaju dugu povijest vojnih intervencija i potpore diktaturama u Latinskoj Americi.

U nekoliko su navrata pokojni venezuelski predsjednik Hugo Chávez, a kasnije i njegov nasljednik Nicolás Maduro, optužili Washington za potporu pokušajima puča, uključujući i onaj u kojemu je s vlasti na dva dana godine 2002. svrgnut Hugo Chávez.

Evo glavnih američkih intervencija u Latinskoj Americi od hladnoga rata:

Godina 1954.: Gvatemala 

Dana 27. lipnja 1954. predsjednika Gvatemale, pukovnika Jacoba Arbenza Guzmána s vlasti su svrgnuli plaćenici koje je obučavao i financirao Washington, nakon agrarne reforme koja je ugrozila interese moćne američke tvrtke United Fruit Corporation (kasnije Chiquita Brands).

Godine 2003. Sjedinjene Američke Države službeno su priznale ulogu CIA-e u ovome puču, kao razlog navodeći borbu protiv komunizma.

Godina 1961. - Kuba

Od 15. do 19. travnja 1961., 1400 pripadnika antikastrovskih snaga, koje je obučila i financirala CIA, pokušalo je izvršiti invaziju na Zaljev svinja, 250 kilometara od Havane, no nije im uspjelo srušiti komunistički režim Fidela Castra.

Borbe su rezultirale s otprilike stotinu mrtvih na svakoj strani.

Godina 1965: Dominikanska Republika 

Godine 1965. Sjedinjene Države su, pozivajući se na "komunističku prijetnju", poslale marince i padobrance u Santo Domingo da bi ugušile ustanak u znak potpore Juanu Boschu, ljevičarskom predsjedniku kojega su generali svrgnuli s vlasti 1963. 

Sedamdesete godine: Potpora diktaturama

Washington je podržavao nekoliko vojnih diktatura jer ih je vidio kao bedem protiv naoružanih ljevičarskih pokreta. Aktivno su pomagali čileanskome diktatoru Augustu Pinochetu tijekom puča 11. rujna 1973. protiv lijevo orijentiranog predsjednika Salvadora Allendea.

Tadašnji američki državni tajnik Henry Kissinger je godine 1976. podržao argentinsku huntu, potaknuvši je da što brže završi svoj "prljavi rat", kako stoji u američkim dokumentima deklasificiranima godine 2003.

Tada je nestalo najmanje 10.000 argentinskih disidenata.

Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća šest je diktatura - Argentina, Čile, Urugvaj, Paragvaj, Bolivija i Brazil - udružilo snage u nastojanju da eliminira ljevičarske protivnike u sklopu "Operacije Kondor", a sve uz prešutnu američku podršku.

Osamdesete godine - Građanski ratovi u Srednjoj Americi 

Godine 1979., sandinistička pobuna svrgnula je diktatora Anastasija Somozu u Nikaragvi. Tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan, zabrinut zbog savezništva Manague s Kubom i SSSR-om, tajno je ovlastio CIA-u da osigura 20 milijuna dolara pomoći Kontrašima (nikaragvanskim kontrarevolucionarima), što je dijelom financirano ilegalnom prodajom oružja Iranu.

Nikaragvanski građanski rat, koji je završio u travnju 1990., rezultirao je s 50.000 pobijenih.

Reagan je u El Salvador poslao i vojne savjetnike da bi ugušili pobunu Nacionalnoga oslobodilačkog fronta Farabundo Martí (FMLN, krajnje lijevi) tijekom građanskog rata (1980.-1992.) u kojemu su poginule 72.000 ljudi.

Godina 1983: Grenada 

Dana 25. listopada 1983. marinci i rendžeri intervenirali su na otoku Grenadi nakon ubojstva premijera Mauricea Bishopa koje je izvela krajnje lijevo orijentirana hunta, dok su Kubanci proširivali zračnu luku, vjerojatno da bi mogla primiti vojne zrakoplove.

Na zahtjev Organizacije istočnokaripskih država (OECS) Ronald Reagan je pokrenuo Operaciju "Urgent Fury" da bi zaštitio otprilike 1000 američkih građana.

Operacija, koju je Reagan smatrao uspješnom, dok ju je Opća skupština UN-a osudila, završila je 3. studenog s više od 100 mrtvih. 

Godina 1989.: Panama

Godine 1989. je američki predsjednik George Bush, nakon spornih izbora pokrenuo vojnu intervenciju u Panami, što je rezultiralo predajom generala Manuela Noriege, bivšega suradnika američkih obavještajnih službi, kojega je tražio američki pravosudni sustav.

Oko 27.000 vojnika sudjelovalo je u Operaciji "Pravedan cilj", koja je službeno rezultirala s 500 smrtnih slučajeva, no nevladine organizacije tvrde da se pobijeni mogu brojiti u tisućama. 

Manuel Noriega je nakon toga završio u zatvoru u SAD-u na 20 godina zbog trgovine drogom, a potom je odslužio još nekoliko kazni u Francuskoj, a potom i u Panami.

U Panami je 1946. osnovana "Američka škola", vojni centar za obuku specijaliziran za borbu protiv komunizma. Pod kontrolom Sjedinjenih Država u njoj su sve do 1984. obučavani brojni diktatori.