BRUTO domaći proizvod (BDP) mogao bi ove godine realno porasti za 2.6 posto, a u 2024. godini za tri posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 8.4 posto u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva na niže za ovu, a na više za iduću, dok je procjena rasta inflacije snižena za obje godine. Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2023. prognozirao gospodarski rast od 2.9 posto, a 2.6 posto u 2024. godini. Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 8.8 posto, a 4.7 posto u idućoj godini.

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je nešto sporiji rast BDP-a u ovoj godini u odnosu na raniju projekciju prvenstveno posljedica DZS-ove revizije podataka za prvu polovicu godine.

Nakon usporavanja aktivnosti u trećem tromjesečju ove godine, napomenuo je, u četvrtom tromjesečju prognozirani rast BDP-a na kvartalnoj razini iznosi 0.8 posto, a na godišnjoj 3.5 posto. Očekuje se "prijenos" toga rasta i na 2024., pri čemu je predviđeni rast za iduću godinu od tri posto znatno viši od prosjeka eurozone, istaknuo je guverner. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0.6 posto, a u 2024. za 0.8 posto.

Pritom, očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2.9 posto u ovoj u 2024. trebala ubrzati na 3.9 posto, prognoze su središnje banke. Od nekih drugih sastavnica BDP-a, investicije u kapital u ovoj godini bi trebale porasti za 4.3 posto, a u idućoj za 2.2 posto, u kojoj se prognozira i rast izvoza roba i usluga za 2.3 posto, nakon pada u ovoj za tri posto. 

Prvenstveno, rizici po predstavljene projekcije za iduću godinu po Vujčiću leže u slabijoj inozemnoj potražnji od očekivane, a tu je i geopolitička situacija, kao i klimatske promjene, naveo je Vujčić.

Ukupna i temeljna inflacija usporavaju nešto brže od očekivanja

Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata. Cijene energije bi tako trebale zabilježiti pad za 0.2 posto, dok bi rast cijena hrane nakon 11.5 posto u ovoj godini u idućoj trebao usporiti na 4.4 posto.

Kada je riječ o eurozoni, inflacija bi u 2023. trebala iznositi 5.4 posto, a u 2024. 2.7 posto, pri čemu iz HNB-a ističu da je povišeni inflacijski diferencijal prema europodručju sve više rezultat upravo inflacije cijena energije. No, kumulativni porast inflacije veći je u zemljama središnje i istočne Europe, osim Slovenije, dodaju iz HNB-a.

Nakon snažnog pada prosječne stope inflacije u Hrvatskoj u 2024. godini na četiri posto, u 2025. bi trebala biti dosegnuta i ciljana razina od oko dva posto, rekao je Vujčić.

Upitan uključuje li prognozirani rast inflacije u idućoj godini očekivanje nastavka vladinih mjera ograničavanja cijena energenata, guverner je rekao da su cijene energije već značajno pale, nastavak tog trenda se očekuje i u idućoj godini, pa da se i mjere povuku, to ne bi trebalo imati nikakav značajan utjecaj na stopu inflacije. 

Rast realnih plaća u 2023. za 5.7 posto, a u 2024. za 3.6 posto

Nastavit će se i povoljna kretanja na tržištu rada, uz kontinuirani pad stope nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti, kao i nastavak trenda rasta realnih plaća, koje su lani pale uslijed snažnog rasta inflacije. U ovoj godini se tako očekuje rast realnih plaća za 5.7 posto, a u idućoj za 3.6 posto, izvijestio je Vujčić.

Kamatne stope u Hrvatskoj u ovom trenutku su na razini eurozone kada je riječ o novougovorenim kreditima poduzeća, nešto malo su niže na stambene kredite, a puno niže kada se promatraju nenamjenski gotovinski krediti.

"Ako gledamo stanje kredita, onda je ta razlika znatno izraženija, prvenstveno što se tiče stambenih kredita, gdje su kamatne stope porasle znatno niže nego u eurozoni, međutim to nije posljedica monetarne politike i viška likvidnosti, već prvenstveno desetogodišnjeg procesa zaštite potrošača", istaknuo je Vujčić.

Naime, u Hrvatskoj je 70 posto kredita ugovoreno s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji nisu, od njih je dvije trećine vezano za Nacionalnu referentnu stopu (NRS), a trećina za EURIBOR, čija brzina stope rasta je ograničena zakonom o potrošačkom kreditiranju. "To sve dovodi do toga da je u tom segmentu došlo do značajno manjeg rasta kamatnih stopa no u eurozoni", izjavio je Vujčić.

Početak smanjenja kamatnih stopa ESB-a može se očekivati u "nekom trenutku iduće godine"

Europska središnja banka (ESB) je zaustavila ciklus podizanja kamatnih stopa, a ako se i danas predstavljene projekcije za eurozonu i realiziraju, onda bi to značilo da je monetarna politika u dovoljno restriktivnom teritoriju i da ne zahtijeva daljnje povećanje kamatnih stopa, rekao je Vujčić.

Smatra da je još prerano govoriti kada će se kamatne stope početi smanjivati, no ako se projekcije ostvare, početak tog trenda može se očekivati u "nekom trenutku iduće godine".

"Ljeto iduće godine je neko razdoblje kada bi trebali imati dovoljno informacija da znamo jesu li naša očekivanja o kretanju inflacije bila ispravna", dodao je Vujčić.

U pogledu inozemne pozicije Hrvatske, ona se nastavlja poboljšavati, a kako je istaknuo guverner, "postojani suficit" na tekućem i kapitalnom računu platne bilance prvenstveno proizlazi iz tri faktora - pada neto uvoza energenata, angažiranja sredstava EU te dobrih ostvarenja u izvozu usluga, to jest turizmu.

"Financijski rezultat HNB-a neće biti negativan"

Banke svoje viškove likvidnosti pohranjuju kod središnje banke, pri čemu im se na ta sredstva obračunava kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutačno iznosi četiri posto.

Stoga, Vujčić je rekao da se može očekivati da će rezultati središnjih banaka biti "pogođeni" visokim iznosima koje na ime kamata moraju plaćati bankama. "Od središnje banke do središnje banke situacija je drugačija, mi ne spadamo u one koji imaju tu preveliki trošak u odnosu na druge", izjavio je Vujčić.

Dodao je da će točne rezultate poslovanja HNB objaviti iduće godine, no i procijenivši da taj financijski rezultat ipak neće biti negativan.

Od početka 2023. godine do 30. studenoga bankama u Hrvatskoj je po toj osnovi isplaćeno oko 429 milijuna eura, a predviđa se da će iznos za cijelu ovu godinu iznositi oko 478 milijuna eura.

Banke su ostvarile velike viškove likvidnosti i samim ulaskom Hrvatske u eurozonu, s obzirom na to da se u njoj primjenjuje stopa minimalnih pričuva od jedan posto, dok je prije toga ta stopa iznosila devet posto.