MINISTRICA zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković najavila je da će se do 20. rujna predstaviti cjeloviti plan sanacije otpada u Gospiću, kao što su to tražili iz Građanske inicijative "Gospić je naš dom", te dodala da je tako dogovoreno i na sastanku još krajem srpnja.

Iz GI su na velikom prosvjedu "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u podne u Zagrebu uputili nekoliko zahtjeva Vladi, među kojima je taj da u roku od 20 dana predstavi cjelokupni program sanacije s obvezujućim rokovima, ali i da se hitno, u roku od tri mjeseca, ukloni 33.000 tona zakopanog otpada.

Govoreći o masovnosti prosvjeda održanog u Zagrebu, na kojem se, osim o Gospiću, govorilo i o drugim "crnim točkama" u Hrvatskoj, ministrica Marija Vučković istaknula je da zahtjeve građana treba poštivati. "Što se tiče masovnosti, to treba poštivati, a mi bismo reagirali isto i da je broj ljudi bio manji", rekla je u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a.

"Crne točke" ugrađene u plan još 2025.

Na pitanje zašto neće podnijeti ostavku, Vučković je odgovorila da je riječ o onečišćenim lokacijama koje su nastajale tijekom različitih razdoblja te da razumije zahtjeve građana za većom odgovornošću Ministarstva zaštite okoliša.

"Ovdje govorimo o onečišćenim lokacijama i 'crnim točkama' koje su nastale desetljećima prije, ili govorimo o lokacijama od 2019. do 2024. Mogu razumjeti da ljudi ne žele prihvatiti podijeljenost u sustavu i da traže veću odgovornost od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Mi to prihvaćamo i zato smo te točke još 2025. ugradili u Plan gospodarenja otpadom i počeli ih rješavati", kazala je.

Odnos prema građanima i oporbi

Govoreći o odnosu s građanskim inicijativama, rekla je da najveći broj prosvjednika želi zaštitu prirodnih resursa i bolju koordinaciju tijela u državi, koja će rezultirati dobrom preventivom. "Što se tiče odgovornih, mogu poručiti da će oni sigurno odgovarati. Što se tiče nas, mi ćemo sve lokacije sanirati u najkraćem roku", poručila je.

O ulozi oporbe na prosvjedu nije željela opširnije govoriti. "Ne bih željela puno trošiti riječi na oporbu. Ovo je dan kada su građani iskazivali svoje zahtjeve i traže odgovore. Nije novo da mislimo da tu ima politizacije, da primjenjuju različite kriterije i da ne snose odgovornost za ono što propuštaju raditi za okoliš u svojoj nadležnosti", rekla je.

Rok do 20. rujna za cjeloviti plan sanacije

Na pitanje može li u roku od 20 dana predstaviti javnosti cjelokupni program sanacije u Gospiću, ministrica Vučković odgovorila je potvrdno. "Da, možemo. U krajnjoj liniji, mi smo to na sastanku koji je održan krajem srpnja s predstavnicima građana, lokalne i područne samouprave Ličko-senjske županije, dakle i s građanskim inicijativama, dogovorili da ćemo cjeloviti plan sanacije prezentirati do 20. rujna. I mi se toga držimo", izjavila je Vučković gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.

A na pitanje što s zahtjevom da 33.000 tona mora biti iskopano "pod hitno" i sanirano u roku od tri mjeseca, odgovorila je da će prezentirati cjeloviti plan sanacije u kojem će, naravno, i rok imati vrlo važnu ulogu. "Želimo to riješiti što prije. Teško je sada reći nešto o roku od tri mjeseca. Veći broj onih koji su se odazvali istraživanju tržišta traži za pripremu ponuda rok, primjerice, od najmanje 30 dana, ali mi ćemo prezentirati cijeli plan sanacije i to sanirati u najbržem mogućem roku", dodala je.

Odvoz otpada i recikliranje

Upitana kada će se nešto konkretno početi događati i kada će prva "big bag" vreća biti maknuta, ministrica Vučković odgovorila je da trenutno teče rok za žalbu, koji od trenutka donošenja odluke iznosi 10 dana. Odvoz će, ako ne bude određenih komplikacija u tom roku, početi jako brzo, naglasila je.

Odgovorila je i na pitanje gdje otpad ide kad počne sanacija i dođu prvi kamioni za odvoz. "Kada govorimo o vrećama, riječ je o neopasnom otpadu. Zna se već da izabrani ponuditelj ima svoj pogon i lokaciju za recikliranje. Ovdje je riječ o neopasnom otpadu i on se može zakonito reciklirati", kazala je.

Opasan otpad i nedostatak kapaciteta u Hrvatskoj

A kada je riječ o opasnom otpadu, dodala je, u Hrvatskoj ne postoje lokacije za odlaganje ili spaljivanje opasnog otpada. "Takav je sastav tog otpada da većim dijelom traži zbrinjavanje na odlagalištima opasnog otpada ili u energanama kojih nema u Hrvatskoj. Mi smo u istraživanje tržišta uključili i veći broj inozemnih subjekata. Jedan dio otpada, i tog drugog, nije opasan, pa ćemo kad počnemo dobivati ponude vidjeti kako će one izgledati", dodala je.

Razmišljamo i o "planu B"

Ministrica Vučković rekla je da se razmišlja i o "planu B" ako ne bude ponuđača. "Imali smo takvih upita posljednjih dana, razmišljamo o 'planu B'. Postoje članci zakona koji govore da se, ako se steknu uvjeti, mogu primijeniti određene interventne mjere. S obzirom na potencijalnu vrijednost ovog i drugih postupaka, koji će koštati jako puno, potrebno je iskoristiti sve zakonom predviđene mogućnosti i dodijeliti roku u ponudi određenu ulogu. To prihvaćamo i na taj način radimo", rekla je.

Financiranje sanacije i dugoročni nadzor

Upitana koliko je Vlada spremna najviše izdvojiti novca budući da će to biti skup projekt, odgovorila je da će biti odgovorni prema državnom proračunu. "Nastojat ćemo naplatiti sve što možemo od onih koji su svojim nezakonitim radnjama naštetili okolišu, no to nas neće spriječiti da sve lokacije koje su danas u Planu gospodarenja otpadom u najkraćem mogućem roku očistimo i da tlo potpuno obnovimo", kazala je.

Kada je riječ o dugoročnom monitoringu u Gospiću, kazala je da je potrebno nadzirati sve sastavnice okoliša, posebno vode, ali i tlo i zrak, te da se to ondje i radi. "Ne znam točno što je to nezavisni monitoring, ali mi ćemo se o svim zahtjevima očitovati. Građane treba poštivati. Mi ćemo kao Vlada, zajedno sa stručnjacima, razmotriti sve zahtjeve, dio njih se već ostvaruje", kazala je Vučković.

Borba protiv otpadne mafije

A na pitanje što poručiti otpadnoj mafiji u Hrvatskoj i koliko je ona duboko ukorijenjena u određenim sustavima, ministrica Vučković rekla je da je "teško odgovoriti na to pitanje precizno".

"To utvrđuju hrvatska policijska i pravosudna tijela. Ona rade dobar posao i imaju uspostavljenu suradnju s europskima. Što se tiče nas, mi smo, kao tijelo nadležno za okoliš, dodatno uspostavili suradnju sa svojim kolegama u inozemstvu te smo dionici novog europskog sustava koji omogućuje promptnu razmjenu informacija. Zbog toga će takve aktivnosti sigurno postajati sve rjeđe", zaključila je ministrica Vučković.