Foto: Index

PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović gostovala je jučer na Hrvatskom radiju gdje je, između ostalog, govorila i o komemoraciji u Jasenovcu. Rekla je kako se ona zalaže za jedinstvenu, zajedničku komemoraciju.

No nakon što je "u duhu zajedništva" pozvala sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, "da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet", ostatak vremena je uglavnom relativizirala strašne zločine u Jasenovcu.

Kolinda u potrazi za "pravom istinom" o Jasenovcu

"Pitanje Jasenovca i žrtava, naglašavam, ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske", rekla je Kolinda.

Iznimno dobrim u tom smislu smatra prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička (čovjeka koji izigrava predsjednika organizacije za zaštitu ljudskih prava, a čiji je domet u sferi ljudskih prava proteklih godina bio brojanje navijačkih izgreda na stadionima) o formiranju međunarodnoga povjerenstva, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu. "Da se točno utvrdi prava istina, jer držim da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed'', poručila je.

Jer, objašnjava, u 21. stoljeću modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, "što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije''.

"Kolinda relativizira Holokaust"

Na ovakav nastup predsjednice na Twitteru je reagirao SDP-ov zastupnik Bojan Glavašević koji je napisao da Kolinda relativizira Holokaust. ''Kolinda Grabar-Kitarović relativizira Holokaust. Jer to je ono što se događalo u Jasenovcu. Za utvrđivanje te istine nije potrebna nikakva prokleta komisija. Micanje KGK s Pantovčaka nakon ove sramotne izjave više nije pitanje izbora PRH nego narodnog oslobođenja'', napisao je Glavašević.

Njezin istup komentirao je i profesor Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović koji je napisao kako hrvatska predsjednica predlaže međunarodnu komisiju koja bi utvrdila ''što se stvarno dogodilo u Jasenovcu'' tijekom Drugog svjetskog rata i upitao kako bi to izgledalo da njemačka kancelarka predloži isto za Auschwitz.

Kolindu je komentirala i bivša premijerka Jadranka Kosor. "Daleko od domovine čujem da će se opet utvrđivati neke istine o prošlosti. Neugodno je to, zaista", napisala je Kosor.

Kolinda, inače, podsjetimo i na to, godinama izbjegava doći na ijednu komemoraciju u Jasenovcu, a umjesto toga dolazi "pokloniti se sama". Sa službenim fotografom.

Pitali je o "Za dom spremni", Kolinda pričala o svastici na Poljudu

No tu nije kraj Kolindinom relativiziranju u jučerašnjem intervjuu za Hrvatski radio. Na pitanje o pozdravu "Za dom spremni", također je odgovarala na sličan način kao o Jasenovcu.

"Ne bih o tome spekulirala. Mislim da je izvješće koje je donijelo Povjerenstvo za suočavanje s prošlosti dobar temelj i mislim da to treba prepustiti u ruke pravnika, stručnjaka, da donesu rješenje. Postoje u svijetu različita rješenja. Ja ne znam mogu li potpune zabrane uroditi plodom. Držim da je bitnija edukacija, osvješćivanje što se dogodilo i što to čini ugledu Hrvatskoj", rekla je Kolinda.

Drugim riječima, Kolindi, čini se, više smeta to što pozdrav "Za dom spremni" šteti ugledu Hrvatske nego to što se 2018. godini koristi taj slogan pod kojim je ustaški režim ubijao, između ostalog i u Jasenovcu. Baš kao što za Jasenovac kaže da "ne smijemo dozvoliti da to bude oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske".

No uistinu je bizarno postalo kada je Kolinda nakon pitanja o "Za dom spremni" odjednom počela pričati o svastici na Poljudu.

"Još uvijek nije riješena svastika na Poljudu. Dan danas potičem policiju i sve istražne službe da se pronađe počinitelj. Uvjerena sam da je to bila provokacija", rekla je Kolinda odgovarajući na pitanje o ustaškom pozdravu koji se koristi i danas.