NIJE prošlo ni tjedan dana, a postalo je jasno zašto je američka bespilotna letjelica MQ-9 Reaper toliko smetala Rusima da su je na kraju oborili.

Noćas je na kolodvoru u krimskom gradu Džankoj u zrak otišla željeznička kompozicija s krstarećim projektilima 3M-14T Kalibr-NK (SS-N-30) koji su namijenjeni lansiranju s brodova. Snažan je to udarac ruskoj vojsci, posebno bolan jer se radi o jednom od rijetkih ruskih oružja kojim teroriziraju civilno stanovništvo.

Ukrajinci su za ovo trebali imati pomoć

Da bi uništili pokretni cilj na velikoj udaljenosti, ključno je da u svakom trenutku znate gdje se on nalazi. Pokretni ciljevi se mogu kretati brže, sporije ili jednostavno stati na neko vrijeme. Pa se njihova pozicija mora pratiti u realnom vremenu. Naročito ako ga napadate oružjem koje leti malom brzinom.

Prvi izvještaji kažu da su vagoni s krstarećim projektilima uništeni u napadu borbenih bespilotnih letjelica. Trenutno se ne zna koji je model upotrijebljen, no recimo da ima najveću brzinu krstarenja od 200 km/h. I da mu je zbog toga trebalo sat vremena da doleti do Džankoja. To znači da su Ukrajinci morali satima pratiti kretanje kompozicije prije napada. A to je daleko najlakše izvesti izvidničkim bespilotnim letjelicama.

Primjerice jako velikom izvidničkom bespilotnom letjelicom MQ-9 Reaper koja s visina većim od 10 tisuća metara takav cilj može pratiti ne satima, već danima. Amerikanci su umjesto oborenog Reapera u zonu djelovanja oko Krima poslali još moćniju izvidničku bespilotnu letjelicu RQ-4 Global Hawk koja može krstariti na visini od 18 tisuća metara i letjeti brzinom većom od 570 km/h.

Njezin je MP-RTIP radar optimiziran za otkrivanje i praćenje ciljeva na zemlji i površini mora na udaljenosti većoj od 100 km (dio izvora tvrdi da je krajnji domet motrenja čak 370 km).

Zbog toga je kombinacija Global Hawka i radara MP-RTIP mogla pratiti rusku željezničku kompoziciju još od ukrcaja pa sve do uništenja. I podatke o njenom kretanju u realnom vremenu slati u zapovjedništvo, a ono prosljeđivati već kome je trebalo.

Nije poznato koliko je projektila uništeno u napadu

Za sada nije poznato koliko je krstarećih projektila 3M-14T Kalibr-NK uništeno u noćašnjem napadu. S obzirom na to da se radilo o željezničkoj kompoziciji, a ne o primjerice jednom kamionu, najvjerojatnije se radi o nekoliko desetaka.

U svakom slučaju to je ogroman gubitak za rusku ratnu mornaricu jer su ukrajinske procjene s početka siječnja ove godine pokazivale da Rusi imaju još 229 tih projektila. U međuvremenu su nekoliko puta uporabljeni u masovnim napadima na civilne ciljeve pa se taj broj još više smanjio.

S ovim gubitkom broj se najvjerojatnije približio stotini. Na žalost Ukrajinaca, ruska industrija je sposobna godišnje proizvesti oko 120 Kalibr projektila, tako da će ostati dugoročna prijetnja.

I to velika prijetnja jer je 3M-14T Kalibr-NK krstareći projektil velikog dometa (2500 kilometara) koji je razvijen za uništavanje ciljeva na zemlji. Može ga se naoružati nuklearnom bojnom glavom, a konvencionalna ima masu oko 450 kilograma te je vrlo razorna. I preciznost mu je vrlo velika te bez problema pogađa i objekt dužine pet metara.

Veliki domet ostvaren je upotrebom turbomlaznog motora. On omogućava i brzinu krstarenja od oko 1000 km/h. Veliki domet omogućava lansiranje s ruskih ratnih brodova koji se nalaze na sigurnoj udaljenosti od ukrajinske ratne mornarice. Tako su u dosadašnjim napadima dio projektila Kalibr Rusi lansirali s brodova smještenih na Kaspijskom moru.

Tijekom leta iznad kopna, da bi smanjili vjerojatnost otkrivanja radarima, održavaju visinu od oko 50 metara. Ukrajinsko iskustvo je pokazalo da usprkos velikoj brzini leta tako mala visina omogućava da ih se obori lakim protuzračnim raketnim sustavima s infracrvenim sustavom samonavođenja (MANPADS).

Donedavno se mislilo da je to nemoguće, no Ukrajinci su u praksi dokazali da je moguće. Ukrajinci tvrde da su takve projektile obarali i samovoznim PZO topničkim sustavom Gepard.