USTAVNI suci su sami sebi na tajnoj sjednici produžili mandat. Prema ocjenama stručnjaka, riječ je o kršenju Ustava. Osim što je apsurdna, situacija u kojoj ustavni suci krše Ustav ustvari je skandalozna.

>> Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti nezapamćenog poteza ustavnih sudaca

Donijeli izvanrednu odluku

Prvo prošlog petka sabor nije uspio izabrati deset (od ukupno 13) ustavnih sudaca kojima je u ponoć istjecao produljeni šestomjesečni mandat. Hrvatska je tako nakratko ostala bez Ustavnog suda. Zbog toga podjednako su bili krivi i HDZ i oporba, no u subotu ujutro sabor je ipak izabrao ustavne suce.

Na mandat od osam godina sabor je izabrao Antu Galića, Andreja Abramovića, Miroslava Šumanovića, Lovorku Kušan, Rajka Mlinarića, Biljanu Kostadinov, Dražena Bošnjakovića, Sanju Bezbradicu Jelavić, Franu Staničića i Mašu Marochini Zrinski.

Kasnije se otkrilo kako su suci predvođeni predsjednikom Miroslavom Šeparovićem donijeli izvanrednu odluku. Većinom glasova odlučili su, u slučaju da novi suci ne budu izabrani na vrijeme, sami sebi produljiti mandat.

Kao što je poznato, suci su izabrani u saboru, prisegnuli su i pred predsjednikom Zoranom Milanovićem i njihova odluka neće vrijediti. Ali činjenica ostaje da je Ustav prekršen. Zbog toga su i saborske zastupnice Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Dalija Orešković (DOSIP) najavile da pokreću ocjenu ustavnosti odluke o produljenju mandata ustavnim sucima.

Šeparović se izmotava

Šeparović je kazao da je njihov potez bio mjera iz nužde. Rekao je kako je Ustavni sud kao čuvar Ustava protumačio da će nastaviti djelovati do daljnjeg jer bi pravni poredak došao u pitanje.

Milanović je komentirao kako se tu radi o nezapamćenom udaru na ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

"Ovakvo postupanje je nezabilježeno u hrvatskoj povijesti i predstavlja do sada najveći udar na ustavni poredak Republike Hrvatske – na demokraciju utemeljenu na vladavini prava", naveo je.

Miroslav Šeparović je bivši Tuđmanov ministar i Šeksov kum

Ovo nije prvi put da su Ustavni sud i njegov predsjednik nepotrebno dospjeli u fokus javnosti. Predsjednik Miroslav Šeparović dugogodišnji je HDZ-ov kadar, kumski povezan uz sivu eminenciju HDZ-a Vladimira Šeksa te trenutačnog HDZ-ovog ministra graditeljstva Branka Bačića.

Šeparović je od 1995. do 1998. bio ministar pravosuđa, a od 1998. do 1999. je bio šef Hrvatske izvještajne službe (HIS), ogranka hrvatskih tajnih službi tog vremena.

Za Šeparovića se veže i afera o navodnom plagiranju doktorata. Podsjetimo, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju odlučio je da je njegov rad radi nepravilnog navođenja izvora "u najmanju ruku nekorektan".

>> Pipl mast trast as, čovjek koji se lažno predstavljao... Ovo su naši ustavni suci

Kažimo i da je među dugogodišnjim sucima bio i HDZ-ovac Davorin Mlakar, za kojeg je otkriveno da se u Austriji u jednom trenutku lažno predstavljao kao Gordan Dolović, no to na kraju nije bila prepreka za njegov izbor u Ustavni sud 2016. godine.

Proguran zakon o zabrani rada nedjeljom

Početkom ove godine vidjeli smo koliko je Ustavni sud išao HDZ-u na ruku kad je premijer Andrej Plenković inzistirao na uvođenju zakona za koje je jasno da odgovaraju isključivo HDZ-u, a ne razvoju Hrvatske. Između ostalog, Plenković je ispunio i bitno predizborno obećanje o zabrani rada nedjeljom.

To obećanje ne bi moglo proći bez Ustavnog suda koji je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o trgovini, koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.

"Njima prolazi priča koju bi lako razmontirao student prve godine Prava"

Plenković je postao prvi HDZ-ovac koji je ovu odluku uspio progurati do kraja. Upravo je Ustavni sud 2004. odluku o zabrani rada nedjeljom srušio zbog nejednakog pristupa, a 2009. poručio da vlada tim zakonom nije postavila jasan cilj.

Ustavna stručnjakinja i profesorica ustavnog prava Ana Horvat Vuković tada se zapitala koje moguće opravdanje zakonodavac može dati da se trgovcima rad nedjeljom zabrani, ali ne i kafićima, kladionicama ili restoranima. Napomenula je i kako bi ovu priču komično lako razmontirao student prve godine Prava.

Potvrđen i jedan "frankenštajnovski" zakon

No Plenkoviću je s ovakvim ustavnim sucima takvo nešto uspjelo. Ustavni suci su početkom godine potvrdili i Zakon o izbornim jedinicama. GONG je, primjerice, upozorio da su nove izborne jedinice još gore od starih, nazivajući prijedlog novog zakona "frankenštajnskim".

Ipak, za ustavne suce sve je bilo u redu iako je opći dojam bio da su ove izborne jedinice skrojene s ciljem da HDZ-u osiguraju laku pobjedu na izborima.

Znakovite su riječi profesora ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđa Gardaševića, koji je rekao da je Ustavni sud apsolutno dao podršku vladajućima.

Išli su na ruke HDZ-u i oko Milanovića

Ustavni sud je na sebe skrenuo pozornost oko sudjelovanja Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima u travnju. Ustavni sud prvo je zaključio kako Milanović, dok obavlja tu dužnost, ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. Šeparović je rekao da Zoran Milanović može biti mandatar nakon izbora ako će se do tada ponašati sukladno Ustavu i zakonu.

Mjesec dana nakon izbora, kad je postojala kakva-takva šansa da SDP još uvijek može sastaviti vladu, Ustavni sud je odlučio da Milanović ne može biti mandatar za sastav vlade, kao ni premijer zato što je kršio upozorenje Ustavnog suda.

Iako je oporba imala male šanse za sastaviti vladu, jasno je kako je ovom odlukom Ustavni sud išao na ruku HDZ-u jer između ostalog, ovakva kazna za nepoštivanje Suda nigdje ne piše u zakonima.

"To što radi Sud je nečuveno"

Bivša premijerka i nekadašnja šefica HDZ-a Jadranka Kosor kazala je da je objava Ustavnog suda zastrašujuća.

"Zastrašujuće izjave da su u stanju poništiti i odluke Hrvatskog sabora! Pa to je potpuno protuustavno. Ne mogu suci koje bira Sabor poništavati odluke Sabora o izboru premijera", dodala je.

Oglasio se i Vedran Đulabić, profesor s Prava.

"To što radi trenutni sastav Ustavnog suda je nečuveno. Odavno su izašli izvan granica svojih ovlasti, a nema nikakvog mehanizma kontrole njegovih odluka", napisao je Đulabić.

Sjetimo se i odluke o Stožeru

Ovo su tri situacije samo iz ove godine u kojima je Ustavni sud pokazao naklonost prema vladajućima, a kad bismo išli u prošlost, moglo bi se pronaći još toga, poput činjenice da je Ustavni sud odbacio sve tužbe protiv postupanja Stožera civilne zaštite RH. 

Riječ je o jednom od najdalekosežnijih poteza Ustavnog suda otkako postoji RH, kojim se ova institucija stavila u potpunosti na stranu vlasti, a protiv građana čija bi temeljna prava trebala štititi. Produžavanje mandata samima sebi tako je samo još jedna u nizu farsi hrvatskih ustavnih sudaca.