ULAZ broj 4 u Fordovoj tvornici u Kölnu blokirali su uz pomoć crveno-bijelih traka. Bila su tu i dva natpisa na kojima je stajalo: "Štrajkbreherima pristup kroz Ulaz 1".

Ali tog radnog dana sredinom svibnja štrajkbrehera gotovo da uopće nije bilo. Više od 10.000 od ukupno 11.500 zaposlenih obustavilo je rad na 24 sata, kaže za Deutsche Welle David Lüdtke, predstavnik sindikata IG Metal u firmi Ford u Kölnu.

Jedan od štrajkača bio je i Ahmed Cözmez, inženjer razvoja u Fordu. "Nesigurni smo, nervozni i napeti", kaže taj tridesetogodišnjak za DW. Već je njegov djed radio na montažnoj traci u Fordu. Došao je u Köln vlakom iz Istanbula 1970. godine kao takozvani "gastarbajter". I njegov otac je radio za američkog proizvođača automobila. Bio je član Radničkog savjeta i predstavnik zaposlenih u Nadzornom odboru Forda.

"Taj Fordov DNK je u nama", kaže Cözmez. Starija generacija u njegovoj obitelji uvijek je vjerovala: jednom u Fordu, uvijek u Fordu. Ili: ako počneš raditi u Fordu, tamo ćeš dočekati i mirovinu. Ali sada američka tvrtka želi u tvornici u Kölnu ukinuti 2.900 radnih mjesta.

Solidarnost s radnicima Forda

Bio je to prvi službeni štrajk u povijesti Fordove tvornice u Kölnu. Doduše, 1973. godine izbio je tzv. "divlji štrajk" radnika porijeklom iz Turske, ali njega tada nije organizirao nijedan službeni sindikat. Ovoga puta nisu štrajkali samo radnici Forda: u znak podrške, iz čitave Njemačke u Kölnu su im se pridružili članovi sindikata IG Metal iz rudarske i kemijske industrije. Bilo je solidarnosti i iz inozemstva.

Fordov inženjer Cözmez kaže da su mnogi zbog toga puni nade i spremni boriti se za svoja radna mjesta. Ali – neizvjesnost ostaje.

Ford u problemima

Stručnjaci ocjenjuju da je budućnost Forda u Europi sumorna. "Situacija je loša, a izgledi još gori", smatra Ferdinand Dudenhöffer, direktor Centra za automobilska istraživanja CAR iz Bochuma. Ford je, kaže, u sektoru putničkih automobila suviše mali da bi mogao profitabilno poslovati u Europi.

Ova tvrtka u Europi već duže vrijeme bilježi gubitke. Iako je Ford Fiesta iz Kölna dugo bila veliki uspjeh, njezina proizvodnja obustavljena je 2023. kako bi se napravilo mjesta za električne modele. Ford sada u Kölnu proizvodi dva modela električnih automobila, ali je prodaja znatno manja od očekivanja. Investicije od oko dvije milijarde eura u proizvodnju novih elektro-automobila još se nisu isplatile.

"Njemački proizvođači automobila su zakasnili s prelaskom na elektromobilnost, a Ford izgleda tu ima još veće poteškoće", kaže Anita Wölfl, stručnjakinja u Ifo-centru za inovacijsko gospodarstvo i digitalnu transformaciju.

Automobilska industrija na udaru

I nije samo američki Ford u krizi – u krizi su i njemački proizvođači, poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a.

Automobilska industrija posebno osjeća posljedice gospodarskog pada. Ljudi koji nemaju novaca možda se ne mogu odreći kruha – ali novog auta mogu. A Njemačka je sada već drugu godinu za redom u recesiji. "Automobilska industrija to primjećuje – ljudi nemaju volju za kupovinu", kaže Wölfl za DW.

Posljedice se osjećaju i izvan Njemačke

Kriza s Fordom u Kölnu mogla bi imati posljedice i na međunarodnom planu. Slabljenje njemačke automobilske industrije utječe na mnoge druge privredne grane – "i to ne samo u Njemačkoj, već i širom svijeta", ukazuje Wölfl.

"Tome bi trebalo dodati i 'Trump-efekt’: američke carine na vozila i auto-dijelove štete automobilskoj industriji", kaže ova stručnjakinja. Automobilsku industriju karakterizira složen, međunarodno umrežen lanac snabdijevanja. "Čak i ako neka tvrtka nije direktno pogođena, carine mogu imati indirektne posljedice."

Borba za sigurnost radnika

Iako stvari u Fordu izgledaju loše, sindikat se nastavlja boriti za očuvanje radnih mjesta i za budućnost Forda, kaže David Lüdtke iz IG Metala. Ali, u slučaju da to ne uspije, sindikat se želi izboriti za pravedne otpremnine i mjere premještanja na druga radna mjesta te stvoriti snažnu, od stečaja zaštićenu mrežu sigurnosti za sve zaposlene.

To je vrlo važno, jer je američka tvrtka Ford ukinula takozvanu "Deklaraciju o pokroviteljstvu" kojom je 2006. matična kompanija iz SAD-a preuzela odgovornost za dugove svoje njemačke podružnice. Sada kada te Deklaracije više nema, sindikat IG Metal i Radnički savjet strahuju da je ugrožena i sigurnost radnih mjesta, koja je njome bila zajamčena do 2032. godine.

Sindikat nastavlja borbu

Unatoč mnogim neizvjesnostima, čini se da je štrajk imao učinka. "Iako još nemamo rezultat, pregovori su otada napredovali – u našem pravcu", kaže Lüdtke.

Detalji sporazuma još nisu objavljeni, ali je sindikat priopćio da su s njemačkim rukovodstvom dogovorene ključne točke za daljnje pregovore. "Nakon konzultacija s centralom tvrtke u SAD-u bit će donesena odluka o tome kako će se stvari dalje odvijati: hoćemo li nastaviti pregovore ili će biti daljih akcija", kaže predstavnik sindikata David Lüdtke.