Ovo je sedam najvažnijih i najzanimljivijih znanstvenih uspjeha u 2022.
KAO I SVAKE godine, i u 2022. bilo je fascinantnih znanstvenih proboja od kojih smo mnoge predstavili na Indexu.
Ovdje ćemo navesti samo sedam najzanimljivijih.
Svemirski teleskop James Webb počeo s radom
Svemirski teleskop James Webb, rezultat suradnje triju svemirskih agencija, američke NASA-e, europske ESA-e i kanadskog CSA-a, lansiran je 25. prosinca 2021. na raketi Ariane iz svemirskog centra Kourou Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani.
24. siječnja 2022. stigao je na svoje odredište, u tzv. Lagrangeovu točku, koja se nalazi na oko 1.500.000 kilometara od Zemljine putanje oko Sunca. U toj točki gravitacije Zemlje i Sunca se izjednačuju tako da se Webb ondje može održavati a da ne troši energiju. Napaja se solarkama dugima oko 20 metara, a teži više od šest tona.
Razvoj Webba trajao je oko 30 godina, a koštao je oko 10 milijardi dolara. Nasljednik je teleskopa Hubble, od kojeg je tri puta veći i oko 100 puta osjetljiviji. Već u srpnju poslao je prve fotografije koje su jasno pokazale koliko je superioran svim sličnim teleskopima. Znanstvenici očekuju da će njegovo 6.5-metarsko zrcalo i kamere (među kojima i infracrvena), koji su toliko moćni da bi mogli snimiti pčelu na Mjesecu, pružiti uvid u svemirsko razdoblje neposredno nakon Velikog praska prije 13.8 milijardi godina, kao i u prirodu tamne tvari. Primjerice, u kolovozu je poslao snimke koje su pokazale kako je tamna tvar u drevnim galaksijama starima oko 12 milijardi godina svojom masom djelovala kao gravitacijska leća i iskrivila pogled na najranije svjetlo u svemiru - pozadinsko mikrovalno zračenje koje se smatra jekom velikog praska. One sugeriraju da će postojeće kozmološke modele možda trebati mijenjati. Webb je također snimio fascinantno detaljne fotografije Jupitera, Stupova stvaranja i drugih poznatih svemirskih objekata. Ovaj teleskop trebao bi biti revolucionaran za kozmologiju na mnogo načina: 1. vidjet će u prošlost dalje no ikada, što znači da će otkrivati najstarije galaksije i zvijezde (jedna od onih koje je snimio navodno je nastala samo 200 milijuna godina nakon velikog praska); 2. otkrivat će što je zapalilo prve zvijezde - rane galaksije ili crne rupe; 3. mjerit će sastav atmosfera egzoplaneta (već je otkrio detaljan sastav atmosfere jednog planeta); 4. tragat će za naznakama života i povoljnih uvjeta za život; 5. istraživat će kemiju i evoluciju galaksija i zvijezda; 6. omogućit će puno podrobnije istraživanje Sunčevog sustava; 7. omogućit će razvoj novih tehnologija za još veće teleskope budućnosti.
>>Uskoro se lansira najmoćniji teleskop ikad. Mogao bi vidjeti misterioznu tamnu tvar
>>FOTO James Webb snimio nevjerojatne detalje Stupova postanka
>>Prvi put snimljen ugljikov dioksid na egzoplanetu, evo što to znači
Googleov AI dešifrirao strukturu gotovo svih proteina svih stvorenja
DeepMindov program AlphaFold uspio je u malo više od godinu dana dešifrirati 3D strukturu oko 200 milijuna proteina, što znači gotovo svih proteina svih poznatih organizama na Zemlji. Ovaj pothvat imat će golem značaj za istraživanja u biologiji i medicini jer će nakon njega određivanje oblika bilo kojeg proteina postati jednostavno kao da ga se traži u Googleovoj tražilici.
Iako DNA daje upute za stvaranje lanaca aminokiselina, predviđanje kako će one međusobno reagirati da bi stvorile 3D oblik određenog proteina donedavno je bilo vrlo zahtjevno. Znanstvenici su stoga prije ere AlphaFolda uspjeli dešifrirati samo djelić od oko 200 milijuna proteina organizama koji su poznati znanosti. Golema datoteka, koja sadrži više od 20 terabajta informacija, bit će besplatno dostupna u bazi podataka koju je uspostavio DeepMind, Googleova tvrtka sa sjedištem u Londonu.
Koristeći proteinske strukture koje je kreirao AlphaFold, znanstvenici bi mogli predviđati interakcije između bakterijskih proteina i antibakterijskih spojeva. To pak znači da bi ovu vrstu modeliranja mogli koristiti za velike pretrage novih spojeva koji ciljaju na prethodno neciljane proteine bakterija. To bi trebalo omogućiti razvoj antibiotika s dosad neviđenim mehanizmima djelovanja, što je važno za rješavanje krize otpornosti na antibiotike. Međutim, prva istraživanja utemeljena na novoj bazi pokazuju da će trebati razviti dodatne alate jer modeli koje je razvio AI sami po sebi nisu dovoljno precizni za tu svrhu.
>>Veliko otkriće umjetne inteligencije donosi goleme promjene u biologiju i medicinu
Organi svinje oživljeni čak sat vremena nakon smrti
Tim sa Sveučilišta Yale pod vodstvom hrvatskog znanstvenika Nenada Šestana uspio je oživjeti stanice u brojnim vitalnim organima svinja čak sat vremena nakon što su eutanazirane. Svinjska srca počela su kucati dok je njihovim venama kolala otopina koju su znanstvenici nazvali OrganEx. Štoviše, tijelo svinje čak je reagiralo na podražaje, iako znanstvenici tvrde da svinje nisu bile svjesne.
Šestan i njegovi suradnici tumače da žele povećati zalihe ljudskih organa za transplantaciju tako što će liječnicima omogućiti da dobiju održive organe dugo nakon smrti. Također se nadaju da bi se njihova tehnologija mogla koristiti za sprječavanje teških oštećenja srca nakon razornog srčanog udara ili mozga nakon velikog moždanog udara.
Rad je pokrenuo spekulacije o tome da bi se definicija smrti mogla mijenjati ili da bi smrt čak mogla postati izlječiva.
>> Znanstvenici oživjeli stanice mrtvih svinja, predvodio ih hrvatski stručnjak
Štakoru usađen minijaturni ljudski mozak
Znanstvenici sa Stanforda objavili su da su nakupine ljudskih stanica, poznate kao "organoidi", izrasle u milijune novih neurona i spojile se u nove živčane sustave povezane sa sustavima štakora. Minijaturne strukture nalik na ljudski mozak presađene u štakore povezale su se s mozgovima štakora, slale su signale i reagirale na podražaje iz okoline koje hvataju brkovi štakora te čak mijenjale njihovo ponašanje.
Ovi nalazi trebali bi omogućiti istraživanja različitih neurodegenerativnih i neuropsihijatrijskih poremećaja u ljudskom mozgu. Voditelj istraživanja Sergiu Pasca, neuroznanstvenik sa Stanforda, objasnio je da su on i njegovi kolege štakorima transplantirali ljudske neurone kako bi upoznali biologiju koja se nalazi u pozadini autizma, shizofrenije i drugih razvojnih poremećaja.
>>Znanstvenici štakoru ugradili minijaturni ljudski mozak. Evo što su otkrili
Ostvaren golem napredak u razvoju umjetne inteligencije
U 2022. predstavljeno je nekoliko fascinantnih uspjeha u razvoju umjetne inteligencije.
Kompanija OpenAI predstavila je u travnju 2022. DALL-E 2, program za duboko učenje GPT modificiran za generiranje slika. Taj program je napredniji nasljednik programa DALL-E i dizajniran je za generiranje realističnijih slika u višim rezolucijama koje mogu kombinirati koncepte, atribute i stilove. Ovaj program stvara fascinantne slike na temelju jednostavnih tekstualnih naredbi. Stručnjaci smatraju da bi mogao zamijeniti mukotrpne poslove u brojnim strukama od dizajnerskih do arhitektonskih.
U lipnju 2022., Googleov inženjer Blake Lemoine pobudio je veliko zanimanje javnosti za računalni program za razgovore LaMDA, na čijem je razvoju i sam radio, time što je ustvrdio da je program postao osjećajan te da razmišlja kao ljudsko biće. Svijet je tada bio fasciniran objavljenim transkriptima razgovora Laimonea s LaMDA-om.
Krajem studenog kalifornijska kompanija OpenAI predstavila je chatbot ChatGPT čije su fascinantne sposobnosti izazvale veliko uzbuđenje u tehnološkom svijetu i pokrenule nagađanja da bi u roku od dvije godine ta umjetna inteligencija mogla zamijeniti brojne profesije od programera, preko novinara, do nastavnika, te uzdrmati ili zamijeniti Googleovu tražilicu. Ovaj inteligentni softver funkcionira tako da korisnici postave određeno pitanje, a on daje podroban odgovor. Ako korisnika zanima nešto više, može nastaviti razgovor postavljanjem dodatnih potpitanja. Bot, između ostalog, može sam postavljati pitanja, pisati poeziju, scenarije, eseje, službena pisma, reklame, objašnjavati neke složene koncepte te čak programirati i pronalaziti pogreške u kodovima.
>>Umjetna inteligencija već sad mijenja programere i dizajnere. Pogledajte primjere
>>Stroj prvi put razvio svijest? Prenosimo cijeli intervju s njim
>> Što donosi novi AI? "To je najbolji chatbot dosad, puno poslova postat će nepotrebno"
Konačno riješen misterij Saturnovih prstenova
Saturnovi prstenovi već desetljećima fasciniraju zaljubljenike u astronomiju i svemir. No do ove godine nitko nije uspio objasniti kako su nastali. Astronomi s MIT-ja i UC-Berkeleyja predstavili su uvjerljiv model koji ne objašnjava samo prstenove planeta nego i njegove brojne jedinstvene mjesece te neke druge zanimljive čimbenike u sustavu. Jedan od primjera je veliki nagib putanja Saturnovih mjeseca u odnosu na ravninu u kojoj oko Sunca kruži Saturn.
Američki tim smatra da je Saturn nekoć imao ledeni mjesec nazvan Chrysalis. On je raskomadan prije otprilike 160 milijuna godina plimnim gravitacijskim međudjelovanjima Saturna i njegovog mjeseca Titana. Prema toj hipotezi, Saturn je progutao do 99% mjesečeve mase, dok je preostalih 1% formiralo prstenove plinovitog diva.
U siječnju je neizlječivo bolestan 57-godišnji muškarac, kojemu je bila potrebna transplantacija srca, ali nije bio podoban za taj zahvat, postao prvi čovjek kojemu je uspješno presađeno svinjsko srce.
Ksenotransplantacije (presađivanja iz nehumanih izvora) poput ove ljudsko tijelo obično brzo odbacuje, međutim u ovom slučaju korišteno je srce svinje s deset izmjena u genima koje su trebale smanjiti rizik da će ga ljudski imunološki sustav napasti i odbaciti. Srce je dobro funkcioniralo, no David Bennett je na kraju ipak umro dva mjeseca nakon revolucionarnog zahvata. Napredak ove tehnologije nedvojbeno će otvoriti vrata korištenju više transplantacija životinjskih organa za produljenje ljudskih života.
>>Čovjeku prvi put u povijesti transplantirano srce genetski modificirane svinje
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati