Ovo su najveće prijetnje svijetu u 2020.
EURASIA GROUP je konzultantska tvrtka koju je 1998. osnovao Ian Bremmer i koja se smatra vodećim svjetskim konzultantom za političke rizike u svijetu. Početkom svake godine Eurasia Group objavljuje svoje predviđanje deset najvećih političkih rizika za svijet u toj godini, a za 2020. je izbor pomalo iznenađujući.
Naime, prema mišljenju Eurasia Groupa, najveći politički rizik za svijet predstavlja unutarnja politika SAD-a. Kako se navodi u njihovom izvještaju, to se dosad nije bilo dogodilo jer su "američke institucije jedne od najsnažnijih na svijetu", no ove godine će "te institucije biti testirane na dosad neviđene načine".
Problem američkih predsjedničkih izbora
"Suočavamo se s rizicima u vezi s američkim izborima koje će mnogi promatrati kao nelegitimne, nesigurnošću nakon izbora i nestabilnošću u vanjskoj politici koju će proizvesti nastali vakuum", navodi se u izvještaju. Konstatira se da su institucionalna ograničenja spriječila predsjednika Trumpa da realizira značajan dio svoje agende, ali da ga to nije zaustavilo u tome da posve podijeli naciju. "Može li se tako polarizirana zemlja kretati naprijed?" pitaju su u Eurasia Groupu.
Predviđaju da će se Rusi opet pokušati upetljati u američke predsjedničke izbore, a i ako u tome ne poluče konkretni uspjeh, ostat će percepcija javnosti da su izbori možebitno neregularni. Navode i anketu prema kojoj već 53 posto Amerikanaca misli da sljedeći predsjednički izbori neće biti fer, što bi moglo dovesti do toga da rezultat izbora bude sporan, tko god pobijedi.
Sukobi SAD-a i Kine
Drugi najveći rizik je pak razdvajanje SAD-a i Kine u tehnološkoj sferi, što je "najdalekosežniji geopolitički razvoj događaja još od pada SSSR-a". Kina je nakon niza Trumpovih eskalirajućih poteza odlučila da se tehnološki potpuno odvoji od SAD-a, što će dovesti do korjenitih promjena u međunarodnoj trgovini i financijskoj arhitekturi svijeta.
Ističu da tehnološko razdvajanje dvije sile već dovodi do prekida u tehnološkoj suradnji i investicijama, a da će posljedice s vremenom biti sve kompleksnije te da svjedočimo početku "izgradnje tehnološkog Berlinskog zida" zbog kojeg će sve ostale zemlje biti primorane izabrati stranu.
Treći rizik za svijet su opći odnosi SAD-a i Kine, a taj sukob će dovesti do sve većih podjela u svijetu i prijepora oko pitanja nacionalne sigurnosti, utjecaja i vrijednosti. Ističe se da će sukob Kine i SAD-a potpaljivati nacionalizam u obje zemlje te da će postati i ideološki, a mogući su i oružani sukobi oko Tajvana.
Indijski nacionalizam
Četvrti rizik je to što multinacionalne korporacije neće biti u stanju popuniti rupe koje se stvaraju u globalnom političkom sistemu, što bi moglo dovesti do kolapsa liberalnog poretka. Ponovni uspon nacionalnih država može dovesti do raspada trenutno važećih odnosa u svijetu, kao i toka kapitala.
Peti rizik za svijet je Indija reformirana po idejama aktualnog premijera Narendre Modija, koji se nalazi u svojem drugom mandatu i veliki je promotor indijskog nacionalizma, zbog čega će u toj velikoj i mnogoljudnoj državi eskalirati religijski i etnički konflikti. Predviđa se da će Indija imati i agresivniju vanjsku politiku te da će doći do još veće ugroze ljudskih prava unutar Indije.
Europa uzvraća udarac
Šesti rizik je Europa, koja je godinama pokazivala nespremnost da se odupre geopolitičkim planovima Washingtona i Pekinga, što će se uskoro itekako promijeniti. Nova Europska komisija i trenutno najmoćniji europski lider, francuski predsjednik Emmanuel Macron, imaju realan pogled na svijet i smatraju da je bilo naivno očekivati kako će ostatak svijeta igrati po pravilima. To znači otvaranje niza sukoba s SAD-om i Kinom te pokušaj da se Europa obrani od ostalih velikih sila, što se već može primijetiti kroz strogu politiku Europske komisije prema američkim tehnološkim divovima poput Googlea i Applea. Iako se uspostava europske vojske ne može očekivati toliko brzo, potezi u tom pravcu će sigurno biti iritacija za Washington i problem za NATO.
Sedmi rizik se odnosi na klimatske promjene odnosno na sukob politike i ekonomije oko toga kako se suočiti s ovim izazovom. Od najvećih svjetskih zagađivača - a među njima vode SAD i Kina - jedino Indija ima konkretan plan da ispoštuje smanjenje emisije štetnih plinova, a s time će se mučiti i Francuska i Njemačka. Zbog svega toga je moguće da će doći do ekonomskih poremećaja, ali i do velikih prosvjeda ljudi koji će od svojih vlada i korporacija tražiti radikalnije poteze.
Južna Amerika i Turska
Osmi rizik je sukob SAD-a i šijitskih zemalja, što otvara mogućnost otvorenog sukoba s Iranom, čemu smo svjedočili i ovih dana. Odnos između SAD-a i Irana bi mogao biti "smrtonosan i geopolitički destabilizirajući".
Deveti globalni rizik je nestabilnost u Južnoj Americi, koja je rezultat slabog ekonomskog rasta, nezadovoljstva naroda vladajućima, frustracijama korupcijom i nekvalitetnim javnim službama.
Deseti rizik je Turska, čiji se predsjednik Recep Tayyip Erdogan "nalazi u dugom periodu političkog opadanja", što će ga poticati na niz iracionalnih i spornih poteza, a nije isključen ni krah turskog gospodarstva.
U svakom slučaju, Eurasia Group smatra da bi 2020. godina mogla biti "prijelomna godina" nakon desetljeća povećavanja globalnih rizika, ali bez "prave globalne krize". Nema sumnje da je ovo predviđanje Eurasia Groupa ono s najmanje optimizma proteklih godina.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati