Ovog ljeta je postalo sasvim jasno: Nikad nismo imali goru vladu

Ovog ljeta je postalo sasvim jasno: Nikad nismo imali goru vladu
Foto: EPA/Pixsell/Patrik Macek/Goran Stanzl

IAKO za vrijeme ljeta na političkoj sceni u pravilu vlada mrtvilo, to pravilo očito ne vrijedi za Hrvatsku i vladu Andreja Plenkovića. Naime, u samo nekoliko mjeseci vlada je uspjela proizvesti toliko skandala da bi u nekoj civiliziranoj zemlji došlo do pada vlade i izvanrednih izbora i to za svaku od tih afera.

Posljednji propust vlade Andreja Plenkovića koja nije bila u stanju odmah poslati plan restrukturiranja Uljanika u Bruxelles prema za to određenoj proceduri, nego je plan prvo poslan "neformalnim" putem, što će dodatno oduljiti proceduru, samo je jedan u nizu slučajeva koji dokazuje da Hrvatskom upravlja vjerojatno najgora vlada u povijesti neovisne Hrvatske.

Ova vlada ne samo da nije u stanju provesti nužne reforme nego nije u stanju organizirati ni jedan najobičniji natječaj, poslati papirologiju u Bruxelles ili opremiti škole računalima u godini kada napokon uvodimo informatiku kao obvezan predmet. Vlada je u posljednje vrijeme pokazala toliku nesposobnost da je postala i opasna pa je tako nesuđena porezna reforma umalo završila gašenjem više tisuća malih tvrtki.

No krenimo redom u analizu gluposti i to samo na primjerima koji su se dogodili u posljednje vrijeme.

1. Skandalozna reakcija ministra zdravstva na katastrofalnu smrt mladića u Zaprešiću

Nakon što je mladi Matteo Ružić na ulici u Zaprešiću umro zbog zakašnjele intervencije ionako neopremljene hitne pomoći, javnost je ostala u šoku. No taj šok nije bio ni blizu onome koji je uslijedio nakon skandalozne reakcije resornog ministra Kujundžića. 

On je prvo alanfordovski ustvrdio da je "sve odrađeno prema pravilima", a nakon toga je mrtav-hladan objašnjavao da on kao ministar zdravstva ne osjeća baš nikakvu odgovornost za skandal koji se dogodio u njegovom resoru.

Besramno se smijuljio na press konferenciji o smrti Mattea Ružića, a šlag na tortu došao je u vidu izjave njegovog šefa Andreja Plenkovića koji je odbio bilo kakvu pomisao na smjenjivanje Kujundžića, ustvrdivši da se na njegovog ministra zdravstva provodi - hajka. 

U premijerovim očima tako je fotelja ministra Kujundžića ispala važnija od pravde za obitelj preminulog mladića i već to dovoljno govori o tome kakvi ljudi vladaju Hrvatskom.

2. Ne znaju kako poslati dokumentaciju Europskoj komisiji

Svima su puna usta Uljanika, Plenkovićevoj vladi prije svih, no gotovo je nevjerojatno da ta vlada nije bila u stanju formalno poslati plan restrukturiranja Europskoj komisiji kako bi se u revitalizaciju brodogradilišta moglo krenuti što prije.

U razgovoru za Novu TV premijer Plenković je 27. kolovoza priznao kako plan uopće nije u službenoj proceduri.

''Sada smo u situaciji da kompanija čija je Uprava, pa i Nadzorni odbor, kompletno bez utjecaja države koja je dovela poslovanje u ovu situaciju u kojoj smo danas, koja je sama izabrala strateškog partnera, koja je sa savjetnicima pripremila određeni plan restrukturiranja koji je neformalno upućen EK, u situaciji da vidimo kakva će biti ocjena toga plana restrukturiranja", rekao je Plenković prije nekoliko dana.

Europska komisija u današnjem odgovoru Indexu kaže da su oni do sada primili plan, no sve se to na kraju ipak oduljilo. A već mjesec dana slušamo izjave s Markova trga kako je riječ o gorućem pitanju.

3. Suludi "najbrži prst" za dodjelu europskog novca poduzetnicima

Vlada se u svojim PR aktivnostima voli predstavljati kao ozbiljna vlada ozbiljnih ministrica i ministara, no kako objasniti da nisu u stanju provesti ni jedan najobičniji natječaj, nego se sve pretvori u cirkus od 36 sekundi?

Riječ je, naravno, o natječaju Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz IKT, vrijednom 53,2 milijuna kuna. Natječaj je organiziran po sistemu "najbrži prst". Ukratko - tko prije klikne, dobit će novac. Kao "Najbrži prst" u kvizu "Tko želi biti milijunaš", što je možda primjereno TV showu, ali ne i državnom natječaju za novac iz EU fondova.

Kako je moguće da se u jednoj ozbiljnoj državi dogodi ovakva blamaža, i to u situaciji kad se i tjednima prije znalo da za ovaj natječaj vlada velik interes? To valjda nije jasno nikome osim možda Plenkoviću.

Naime, Plenković se zadovoljio objašnjenjem ministrice Žalac i ministra Horvata da će natječaj poništiti i raspisati novi. Hoće li se poništiti i raniji natječaji koji su se odvijali po istom suludom principu, još uvijek se ne zna.

Ono što se zna je da poduzetnici masovno zatvaraju svoje firme i sele ih u inozemstvo, a jedan od razloga je sigurno i način na koji se prema njima odnosi državna birokracija.

4. Ukidaju agencije, ali zapravo ne ukidaju, nego tako samo izgleda

Vlada ukida bespotrebne agencije! Tako je barem stajalo u najavi kada je vlada rekla da pokreće plan racionalizacije agencija i zavoda, koji podrazumijeva ukidanje čak 54 vladine agencije.

Na kraju je ispalo da od racionalizacije nema ništa. Vlada nema nikakvu namjeru ukinuti nijednu agenciju, nego se one pripajaju raznim ministarstvima. O ozbiljnosti same akcije dokazuje i činjenica kako nam potpredsjednik vlade Tolušić i dalje ne zna odgovoriti koliko će zapravo država uštedjeti na racionalizaciji, a nije znao reći ni podrazumijeva li taj plan rezanje birokracije i otkaz za državne službenike.

Štoviše, jedna od agencija nedavno je i kupila zgradu za sebe, a trebala bi se pripojiti ministarstvu. Pametnome dosta.

5. Radili na spašavanju poduzetnika pa se dosjetili - totalnog uništenja

Porezna reforma trebala bi biti jedan ozbiljan posao jedne ozbiljne vlade u jednoj ozbiljnoj zemlji. Osim ako taj posao ne odrađuje Plenkovićeva vlada, odnosno njegov ministar financira Zdravo Marić.

Naime, nakon dugih promišljanja i konzultacija vladi je palo na pamet da bi bila sjajna ideja podići osnovice za članove uprave tvrtki prema kojima će minimalni trošak mjesečne plaće za svakog vlasnika odnosno direktora tvrtke biti veći od deset tisuća kuna mjesečno.

No nitko se u vladi nije sjetio da si tisuće malih i mikro poduzetnika ne mogu to priuštiti pa će biti prisiljeni ugasiti posao ili otvoriti tvrtku negdje preko granice. Također, otežava se situacija poduzetnicima koji tek kreću u posao jer će već u prvom mjesecu poslovanja morati osigurati novac kako bi pokrili trošak plaće od preko deset tisuća kuna.

6. Fond za skupe lijekove: Ideja naša, novac vaš

5. Ministar Milan Kujundžić od prije je poznat kao vrlo "ozbiljan" ministar. Uostalom, sjećate li se blamaže kada su Kujundžić i Bandić, obojica s užasno lošim znanjem engleskom, u Bruxelles išli predstavljati kandidaturu Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove? Kujundžić je fascinirao i svojim izjavama prema kojima jedan svećenik vrijedi kao 20 liječnika, no nikada nije toliko briljirao kao kada je najavio osnivanje Fonda za skupe lijekove.

Ideja je bila nevjerojatna. Osnovat će se posebni fond u koji bi građani dobrovoljno uplaćivali novce za državu, a koja bi onda odredila koje će lijekove uzeti. Fond nikada zapravo nije ni otvoren, nego su otvoreni samo računi na koje, vidi čuda, građani novac gotovo nisu ni uplaćivali.

7. Uvode informatiku, a zaboravili računala

O uvođenju informatike kao obveznog predmeta govori se i piše već godinama. Štoviše, trebalo je proći pravu borbu da bi se 2018. godine napokon donijela odluka i uvela informatika u hrvatske škole. No što je sada ipak moglo poći po zlu?

Naravno - nabava računala.

Početkom kolovoza Ministarstvo obrazovanja poništilo je natječaj za nabavu računala koja su u školama prema planu trebala biti najkasnije u lipnju 2018. godine. U 430 škola trebalo je stići 13.000 prijenosnih računala pa je tako velik broj škola još uvijek bez opreme potrebne za obaveznu informatiku. Ako oprema možda i stigne, stići će u 5 do 12 ili kada škola već počne.

U Ministarstvu, pak, tvrde da su morali poništiti natječaj za nabavu računala jer je stigla jedna ponuda koja je bila znatno viša od navedene cijene. No, ostaje činjenica da to nije ono što je očekivala javnost kad se pompozno najavljivala obavezna informatika u školama.

8. Odbili zakon koji bi otkrio porijeklo bogatstva političara

Prošlog mjeseca Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e predložio je Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Međutim, vlada je odbila taj prijedlog i poručila saboru da ga ne prihvati. 

Pojednostavljeno rečeno, vladi je predložen zakon kojim bi se utvrdilo tko je koliko toga ukrao. Vlada je odbila prijedlog, a zatim na pet stranica naširoko pojašnjavala kako već imaju sustav za utvrđivanje koliko čega je tko ukrao. U nijednoj rečenici nisu pojasnili koliko je efikasan postojeći sustav.

Da priča bude još tužnija, u vladi su odbijanje takvog zakona obrazložili mogućim kršenjem ljudskih prava onih čija bi se imovina provjeravala. Što je s ljudskim pravima onih koje su opljačkali političari i njihovi kompanjoni u pravosuđu, vlada prigodno ne spominje.

9. Sposobni su - kad se radi o njihovom osobnom interesu

Kada se donosio Lex Agrokor, naglasak je bio na spašavanju tvrtke koja je od prevelike važnosti za RH. Premijer, potpredsjednica i ministri uvjeravali su nas kako su Stečajni i Predstečajni zakon loši te su napisali novi koji se odnosio samo na Agrokor.

Lex Agrokor je donesen preko noći jer je bila takva situacija, uvjeravali su nas iz vlade dodajući kako će odmah iza Lex Agrokora krenuti u ispravljanje pogrešaka Stečajnog i Predstečajnog zakona. Ishod već sigurno pogađate.

Godinu i pol nakon te najave nema novih zakona, a stotine tvrtki morale su prihvatiti tu zakonsku proceduru za koju i sama vlada kaže da je loša. No na tom primjeru sasvim je jasno kako ova vlada može biti i sposobna, ali samo ako je to u interesu sitne skupine pajdaša premijera i (sada već bivše) ministrice gospodarstva.

Afera Hotmail i otkrivanje skupine Borg savršeno potvrđuju tu tezu.

Što vi mislite? Je li Plenkovićeva vlada najgora u povijesti neovisne Hrvatske? Recite nam u anketi!

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara