SLOVENSKII predsjednik Borut Pahor rekao je istražnom povjerenstvu da u vrijeme kad je bio predsjednik vlade od 2008. do 2011. zbog gospodarske krize, te zbog dogovaranja arbitraže s Hrvatskom, nije uvijek čitao izvješća obavještajne službe SOVA, pa tako ništa nije znao o sumnjama da se preko Nove Ljubljanske banke prao novac iz iranske banke koja je bila pod sankcijama međunarodne zajednice.

"Nisam pročitao izvješće obavještajne službe o toj slučaju jer sam se oslanjao na svoje savjetnike", kazao je Pahor parlamentarnom povjerenstvu za istraživanja malverzacije u slovenskim bankama.

Pahor je bio zaokupljen drugim poslom?

Povjerenstvo je do sada ispitalo 50-ak svjedoka, uključujući više ministara, bivše šefove policije, predstavnike centralne banke, savjetnike iz različitih kabineta i čelnike obavještajnih službi.
"Predsjednik vlade i predsjednik države mora posao organizirati tako da se može osloniti na svoje savjetnike u donošenju pravih i značajnih odluka", kazao je Pahor, dodavši da je sa svim odgovarajućim službama dobro surađivao, ali da šef države po slovenskom ustavu nije osoba koja nakon dobivanja neke obavještajne informacije može narediti pokretanje akcije.

Pahor je rekao da je u vrijeme kad su se odvijale sumnjive transakcije novca iz Irana preko NLB-a, za koje se tvrdi da su ukupno iznosile skoro milijardu  dolara, najviše bio okupiran posljedicama teške gospodarske krize koja je nastupila odmah nakon što je preuzeo premijersku dužnost 2008., ali i odnosima s Hrvatskom oko rješavanja otvorenog graničnog pitanja koja je mogla imati teške političke i sigurnosne konzekvence.

O slučaju navodnog pranja novca iz Irana preko NLB-a, afere koja datira iz 2010. i 2011., povjerenstvo treba sastaviti konačno izvješće do kraja mandata sadašnjeg parlamenta ako za to bude vremena jer je Pahor već najavio parlamentarne izbore za kraj svibnja, a prije toga treba doći do raspuštanja parlamenta.

Navodne afere u slovenskom bankarstvu, sumnje na pranje novca i problematična dokapitalizacija banaka u vrijeme kad je najvećim bankama prijetio slom zbog nenaplativih dugova, ali i privatizacija državne Nove Ljubljanske banke koju premijer u ostavci Miro Cerar želi odgoditi za dvije godine unatoč pritiscima Europske komisije bit će među središnjim temama predizborne kampanje, a na raščišćavanju tih slučajeva posebno inzistira desna oporba.