Pala optužnica za farbanje tunela, postupak protiv Prskala i Žužula vraćen u istragu

Pala optužnica za farbanje tunela, postupak protiv Prskala i Žužula vraćen u istragu

Foto: Index

NIŠTA od suđenja u aferi farbanja tunela. Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu vratilo je optužnicu u istragu. Smatraju, naime, da nema dovoljno dokaza da optužnica protiv bivšeg predsjednika Uprave HAC-a Jurice Prskala, Slavena Žužula, vlasnika Skladgradnje i još trojice, stupi na pravnu snagu.

Istraga za preskupo bojanje tunela Sveti Rok i Mala Kapela pokrenuta je prije osam godina. Skladgradnji je blokirano 22 milijuna kuna, što je bila u tom trenutku procijenjena šteta za HAC. Kako je u optužnici dignutoj u lipnju 2016. godine navedena šteta od 17,7 milijuna kuna, Skladgradnji je odblokirano 4,3 milijuna kuna.

Zajedničko djelovanje

Uz Prskala i Žužula, optuženi su i član Uprave HAC-a Marijo Lovrinčević, direktor sektora za građenje Goran Legac i glavni inženjer poslovne jedinice Željko Kandžija. Terete ih da su na traženje Žužula dogovorili način zajedničkog djelovanja s namjerom pribavljanja materijalne dobiti namještanjem natječaja i plaćanjem po višestruko većim cijenama poslova premazivanja bojom cijevi tunela.

Što dalje?

Krešimir Vilajković, branitelj Slavena Žužula, komentirao nam je odluku optužnog vijeća.

"Nakon što smo iznijeli ozbiljne primjedbe na zakonitost i izostanak dokaza koji bi teretili okrivljene, optužno vijeće donijelo je odluku kojom predmet vraća u fazu istrage. Istraga je vođena osam godina i nisu nađeni dokazi uza sav trud. Postavlja se pitanje što dalje? U istrazi su napravljena dva građevinska vještačenja koja su se međusobno pobijala, dok je treće vještačenje apsolutno isključilo protupravnu korist i štetu za HAC. Utvrđeno je da je sve bilo u skladu s tržišnim uvjetima", kazao nam je Vilajković.

Upozorio je da se postupak vodi već osam godina i da je time pogaženo jedno od temeljnih ustavnih načela da se nečija kaznena odgovornost utvrdi u najkraćem mogućem roku.

Tražio je i da se blokirani novac stavi na štednju, no Državno odvjetništvo o tome, kaže, ne želi ni čuti.

"Ovih 4,3 milijuna kuna vraćeno je bez lipe kamata", kazao je Vilajković.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara