NA ZAGREBAČKOJ su burzi u ponedjeljak ujutro Crobex indeksi potonuli više od 7 posto, što je posljedica prelijevanja negativnog raspoloženja sa svjetskih burzi koje su pod pritiskom zbog oštrog pada cijena nafte i širenja koronavirusa u svijetu.

Crobex indeks bio je oko 10:00 sati u minusu 7,10 posto, na 1.689 bodova, skliznuvši na najnižu razinu od polovice 2016. godine.

Crobex10 potonuo je, pak, 7,5 posto, na 1.003 boda, a u jednom je trenutku zaronio i ispod psihološki važne razine od 1.000 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je do 10:00 sati više od 14 milijuna kuna, znatno više nego prethodnih trgovinskih dana.

Oštar pad cijena dionica na Zagrebačkoj burzi posljedica je negativnog raspoloženja na svjetskim burzama.

Pale europske burze

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9:30 sati u minusu 6,5 posto i zaronio u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine.

Pritom je londonski FTSE indeks potonuo više od 8 posto, dok je frankfurtski DAX skliznuo 7,40, a pariški CAC 6,40 posto.

Užurbano povlačenje ulagača iz rizičnijih investicija posljedica je oštrog pada cijena nafte i strahovanja od gospodarskih šteta zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu.

Saudijska Arabija zaprepastila je jutros tržišta odlukom o smanjenju svoje prodajne cijene nafte za sve kupce za 6 do 8 dolara, čime je započela cjenovni rat s Rusijom.

Zbog toga je cijena barela na londonskom tržištu potonula oko 25 posto, na 33,90 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela skliznula 27 posto, na 33,16 dolara.

Rano jutros bile su u minusu i više od 30 posto, a tako oštar dnevni pad cijena 'crnog zlata' nije zabilježen još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od 2016. godine posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.

Tržišta dionica su pod pritiskom i zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u otprilike 100 zemalja svijeta popeo se na više od 107.000, pri čemu se broj umrlih približava granici od 4.000.

U Italiji drastično raste broj mrtvih i zaraženih, pa je u nedjelju uvedena karantena u Lombardiji i drugim sjevernim regijama u nastojanju da se uspori širenje virusa.

To je samo jedan od primjera koji pokazuje da bi gospodarske štete od koronavirusa mogle biti veće nego što se još nedavno očekivalo.

I na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9:30 sati bio u minusu 4,4 posto, što je njegov najveći dnevni pad od kolovoza 2015. godine.

Na ZSE pale cijene svih 10 najlikvidnijih dionica

Pad svjetskih burzi pritisnuo je i Zagrebačku burzu, pa su jutros pale cijene svih 10 najlikvidnijih dionica.

Najveći promet, 1,5 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena pala 4,6 posto, na 166 kuna.

S prometom od oko 1,1 milijuna kuna slijedi dionica Zagrebačke banke, a cijena joj je pala 5 posto, na 57 kuna.

Uz sličan promet cijena dionice Ericssona Nikole Tesle potonula je, pak, 7,7 posto, na 1.190 kuna.

Još je više, 15,5 posto, pala cijena dionice Valamar Riviere, a oštro je, više od 10 posto, pala i cijena povlaštene dionice Adris grupe.

Turistički je sektor, kažu analitičari, pod pritiskom zbog zabrinutosti oko toga kakav će utjecaj koronavirus imati na turističku predsezonu, pa i na samu sezonu.

No i ostali su sektori pod pritiskom, pa su jutros pale cijene 17 od 18 dionica kojima je ostvaren promet veći od 100 tisuća kuna.