PAPA FRANJO desetu godišnjicu na čelu Katoličke crkve dočekuje silno popularan, ali suočen s unutarnjim neposluhom nakon desetljeća reformi, iako je temeljnu doktrinu ostavio netaknutom.

Kad se 13. ožujka 2013. pojavio na balkonu bazilike svetog Petra u jednostavnom papinskom ruhu, novoizabrani Argentinac Jorge Bergoglio odmah je pokazao da će njegovo papinstvo biti drugačije. Nasmijani, otvoreni isusovac bio je velika suprotnost u odnosu na svog suzdržanog, intelektualnog prethodnika Benedikta XVI., prvog pape od srednjeg vijeka koji je podnio ostavku.

Nije odstupio od katoličkih uvjerenja

Franjo je imao plan - reformirati upravljanje Crkvom koja se vodila inercijom, počistiti njezine sumnjive financije i okrenuti je prema van. Iako nije odstupio od čvrstih katoličkih uvjerenja (pobačaj je nazvao ubojstvom, a homoseksualnost grijehom), Franjo se pokazao suosjećajnijim i manje dogmatičnim od svojih prethodnika, osudivši, na primjer, progon homoseksualaca.

"Nema više demoniziranja homoseksualnosti, rasprava o izvanbračnim odnosima i kontracepcijskim pilulama. Sve to je maknuo sa stola", rekao je talijanski vatikanist Marco Politi. Umjesto toga, 86-godišnji Papa naglašava pitanje socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica.

"Papa je angažirao Crkvu oko pitanja koja su u srcu zapadnih demokracija, poput okoliša, obrazovanja, prava", dodaje Roberto Regoli, profesor na Papinskom sveučilištu Gregoriana.

Sam je stajao na oluji tijekom pandemije

Suočen sa skandalom seksualnog zlostavljanja koji godinama potresa Crkvu diljem svijeta i nikako da jenja, Franjine reforme uključuju obavezno prijavljivanje svećeničkog zlostavljanja djece i njegovog prikrivanja.

Argentinski Papa je na međunarodnoj pozornici nastojao stvarati saveze, ponajviše između Vatikana i Kine, muslimanskih zemalja i Ruske pravoslavne crkve. Veze s Rusima pogoršale su se zbog rata u Ukrajini, a Franjina ponuda da posreduje za mir između Moskve i Kijeva nije urodila plodom.

Usprkos poodmakloj dobi i zdravstvenim tegobama (hospitaliziran je 2021. zbog operacije debelog crijeva, a zbog problema s koljenima koristi se invalidskim kolicima), Franjo i dalje puno putuje.

Ogromne gužve dočekale su ga tijekom ovogodišnjeg posjeta Južnom Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, što je pokazatelj njegove popularnosti. Katolici diljem svijeta pamte i njegovo vodstvo tijekom pandemije koronavirusa, posebice kad je u ožujku 2020. stajao sam na Trgu svetog Petra tijekom oluje, pozivajući vjernike da se protiv svojih strahova bore vjerom.

Igre moći

Franjin skromni stil signalizirao je promjenu u stavu Vatikana od samog početka. Papa je odabrao jednostavan stan umjesto palače te je k sebi pozivao beskućnike i bivše zatvorenike. No neki kritiziraju Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, smatrajući da odbacuje tradicije papinske službe i da vrlo osobnim pristupom u upravljanju Crkvom ide predaleko.

"Franjo pokazuje autoritarizam kakav Kurija dugo nije vidjela. To neizbježno može biti iritantno", rekao je za agenciju France Presse, pod uvjetom anonimnosti, viši diplomat stacioniran u Rimu.

Papa je već imenovao kardinale koji će mu tražiti nasljednika

Prvi latinoamerički papa se sada, više nego prije, suočava sa snažnim protivljenjem konzervativnog krila Katoličke crkve. Dio otpora potaknule su smrti dvojice vodećih konzervativaca u Vatikanu, bivšeg pape Benedikta XVI. i australskog kardinala Georgea Pella u siječnju.

Franjo je rekao da bi slijedio Benediktovu odluku o odreknuću kad bi mu zdravlje onemogućilo obnašanje službe, no naglasio je da ostavka ne bi trebala biti pravilo i da nije na njegovom dnevnom redu.

No pripreme za konklavu na kojoj će se izabrati nasljednik već su počele, rekao je Politi i dodao da se ne radi o manevrima s imenima, nego o ideološkoj platformi budućeg pape. Papa Franjo je ondje već ostavio svoj pečat, imenujući 65 posto kardinala koji će mu jednog dana birati nasljednika.