KAD JAVNOST čuje da je nekome tko je počinio najteža kaznena djela i pritom iskazao iznimnu okrutnost kazna ublažena, gotovo se uvijek postavlja pitanje kako je moguće da sustav pokazuje popustljivost prema ljudima koje društvo doživljava kao monstrume.

Uz slučaj Kristijana Aleksića, koji je u Drnišu ubio 19-godišnjeg Luku Milovca koji mu je došao dostaviti hranu, ponovno se tematizira rad pravosuđa u cjelini.

Komšić: Djevojci zadao 88 uboda nožem, smanjena mu kazna

Jedan od najpoznatijih slučajeva smanjenja kazni u predmetima teških nasilnih kaznenih djela jest onaj Davida Komšića. On je 2017. godine brutalno ubio trudnu djevojku Kristinu, zadavši joj 88 uboda nožem.

Zagrebački Županijski sud je u travnju 2018. godine Komšića nepravomoćno proglasio krivim i osudio na 30 godina zatvora za Kristinino ubojstvo.

Vrhovni sud je u svibnju 2019. djelomično prihvatio žalbu Davida Komšića i njegovih roditelja te mu kaznu smanjio na 25 godina. Sud je tada ocijenio da olakotne okolnosti, poput Komšićeve bitno smanjene ubrojivosti u vrijeme počinjenja djela i njegove mlađe životne dobi, nisu bile pravilno vrednovane.

Paravinji kazna prepolovljena

Među slučajevima koji su posebno potresli javnost bio je i onaj Dragana Paravinje, osuđenog za ubojstvo Antonije Bilić koje se dogodilo 2011. Slučaj je ostao jedan od najeksponiranijih kaznenih predmeta u Hrvatskoj.

Na prvom suđenju, proglašen je krivim po svim točkama optužnice i osuđen na 40 godina zatvora. Presuda od 40 godina zatvora potvrđena mu je i u dva ponovljena suđenja, no Vrhovni sud mu je 2017. prepolovio kaznu s 40 na 20 godina zatvora.

Stav sudaca Vrhovnog suda bio je da tijekom postupka nije dokazano silovanje, što znači da nema osobito teških okolnosti kaznenog djela ubojstva.

Ubio starca batom za meso, sud mu ublažio kaznu

Luku Juretića, splitski Županijski sud je osudio na 50-godišnju zatvorsku kaznu zbog teškog ubojstva njegova 92-godišnjeg susjeda pokušaja ubojstva njegove 87-godišnje supruge u Solinu. Juretić je pozvonio na vrata susjeda od kojih je tražio brašno za palačinke. Kada je ušao u stan, batom za meso i čekićem napao je bračni par.

Visoki kazneni sud smanjio je Juretiću pojedinačne kazne za teško ubojstvo i pokušaj teškog ubojstva te ga osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora od 40 godina.

Ženi u Lidlu zadao 20 rana nožem, smanjili mu kaznu za tri godine

Zbog okrutnog ubojstva bivše partnerice Vesne Perišić (44) na njezinu radnom mjestu u splitskom Lidlu, sudsko vijeće splitskog Županijskog suda 2022. godine je na 38 godina zatvora nepravomoćno osudilo Željka Đekića.

Visoki kazneni sud 2023. mu je smanjio kaznu za tri godine, na 35 godina, obrazlažući da je kazna "primjerenija njegovim osobnim prilikama". Đekić je svojoj bivšoj partnerici zadao 20 ubodno-reznih rana.

Bulju kazna također smanjena

Nešto je stariji slučaj Ivana Bulja, koji je odslužio 22 godine zatvora za ubojstvo 16-godišnje Anđele Bešlić, koju je 2002 . usmrtio na području kod Sinja, a njezino tijelo bacio u jamu i prekrio granjem.

Bulj je osuđen na 27 godina zbog ubojstva Anđele Bešlić, no Vrhovni sud kaznu je smanjio na 22 godine. Više puta je tražio ranije uvjetno otpuštanje iz zatvora, ali mu to nije odobreno.

HDZ-ovcu kazna smanjena jer je branitelj

Poznat je slučaj i bivšeg HDZ-ovog načelnika općine Lasinje Željka Prigorca, koji je silovao mještanku. Prvostupanjska presuda izrečena mu je u veljači 2021. godine, kada ga je Županijski sud u Karlovcu osudio na dvije godine zatvora.

Visoki kazneni sud ocijenio je da prvostupanjski sud jednu okolnost uopće nije uzeo u obzir kao olakotnu, iako je to trebao učiniti, a riječ je o činjenici da je riječ o odlikovanom sudioniku Domovinskog rata.

Silovao mentalno zaostalu kćer, kazna mu smanjena jer je star

Hrvatsku je neugodno iznenadila presuda Visokog kaznenog suda, koji je djelomično prihvatio žalbu B.T.-a i smanjio mu s 20 na 16 godina zatvorsku kaznu zbog dva nedjela protiv spolne slobode nad bolesnom i lakše mentalno zaostalom 17-godišnjom kćeri, koja je nakon silovanja rodila. Kazna mu je smanjena jer je - star.

Pijana prošla kroz crveno, usmrtila studenticu, kazna joj smanjena 

Javnost su posljednjih godina uznemirili i drugi primjeri smanjenja kazni u teškim kaznenim predmetima. Tu se ističe primjer bivše djelatnice Hrvatskih autocesta Ivane Tene Gotovac Soldić, koja je osuđena na 10 godina zatvora jer je 2018. u blizini splitske bolnice pijana prošla kroz crveno i usmrtila studenticu Mariju Ćorić.

Vrhovni je sud preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni te je optuženicu osudio na kaznu zatvora od sedam godina. Vrhovni sud smatra da su podcijenjene olakotne okolnosti, osobito okolnost da je optuženica djelo priznala i time doprinijela učinkovitosti kaznenog postupka te da nije osuđivana za kaznena djela.

Kazna smanjena jer počinitelj potječe iz "društveno prihvatljive obitelji"

Prije 21 godinu smanjena je kazna tada 21-godišnjem Ivanu Primorcu, koji je dvije i pol godine ranije, kao maloljetnik, bez vozačke dozvole luksuznim BMW-om usmrtio dvije 16-godišnje Makaranke. Primorac je sin Marijana Primorca, jednog od najbogatijih Hercegovaca, čije se bogatstvo u to vrijeme procjenjivalo na 50 do 60 milijuna eura.

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu za šest je mjeseci snizilo zatvorsku kaznu Primorcu, nakon što ga je Općinski sud u listopadu 2004. osudio na dvije i pol godine zatvora. Izdvajamo i obrazloženje Izvanraspravnog vijeća, prema kojemu je prvostupanjski sud podcijenio podatke da mladić potječe iz društveno prihvatljive obitelji".

Ovo su samo neki od slučajeva koji su posljednjih godina izazvali snažne reakcije javnosti, a sličnih primjera u hrvatskom pravosuđu ima još mnogo. Iako je svaki predmet specifičan, zajednička je činjenica da u praksi često dolazi do smanjenja kazni, čak i u slučajevima najtežih kaznenih djela.

Odvjetnik Matak: Kazna ovisi o kvalifikaciji kaznenog djela

Odvjetnik Šime Matak za Index kaže da je teško ulaziti u pojedinačne slučajeve bez da znamo činjeničnu i pravnu podlogu svakog predmeta.

"Na koju kaznu će okrivljenik koji je proglašen krivim biti osuđen ovisi prije svega o kvalifikaciji kaznenog djela, a zatim i o okolnostima koje se odnose na odmjeravanje kazne, a propisane su čl. 47. KZ-a.

Tom odredbom je propisano da će sud pri izboru vrste i mjere kazne ocijeniti sve olakotne i otegotne okolnosti, a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno itd. Također na visinu kazne utječe i činjenica radi li se o punoljetnom počinitelju, mlađem punoljetniku (18-21 godina) ili maloljetniku", govori.

Više o Kaznenom zakonu

Dotaknuo se kvalifikacije kaznenog djela.

"Za ubojstvo se može izreći kazna zatvora do 20 godina, dok se za teško ubojstvo može izreći kazna dugotrajnog zatvora do 40 godina, a iznimno, za dva ili više takvih kaznenih djela u stjecaju, i do 50 godina zatvora", dodaje.

Ističe da je ono što se smatra teškim ubojstvom propisano čl. 111. KZ-a. Tako je propisano da teško ubojstvo čini onaj tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način, kao i onaj tko usmrti osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, trudnoće ili težih tjelesnih odnosno duševnih smetnji. U tu kategoriju spada i ubojstvo bliske osobe ili osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao.

Teškim ubojstvom smatra se i kada je zločin počinjen iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili drugih niskih pobuda, kao i kada je cilj počinjenje ili prikrivanje drugog kaznenog djela. Zakon posebno tretira i ubojstvo službene osobe povezano s obavljanjem službene dužnosti.

"Radi li se u konkretnom slučaju o ubojstvu ili teškom ubojstvu je činjenično pitanje svakog pojedinog predmeta. Kako sam rekao, da bi se radilo o teškom ubojstvu, moraju biti zadovoljene prethodno navedene kvalifikatorne okolnosti.

O "uvjetu okrutnosti"

"Pritom želim naglasiti, jer vidim da se to proteklih dana posebno problematizira, da uvjet “okrutnosti”, kao kvalifikatorne okolnosti, može biti zadovoljen samo ako je žrtva osjetila tu okrutnost", objašnjava.

Dodao je i kako za pravnu kvalifikaciju ubojstva na osobito okrutan način nije dovoljna sama brutalnost zločina. Prema sudskoj praksi, mora se utvrditi da je žrtva trpjela bolove, muke ili patnje koje po intenzitetu ili trajanju nadilaze ono što uobičajeno prati usmrćenje.

Napomenuo je i da sud pritom procjenjuje i objektivne i subjektivne okolnosti, odnosno jesu li patnja i bol bile osobito intenzivne ili dugotrajne, ali i je li počinitelj bio svjestan takvog načina izvršenja ili je na njega pristao. Zato se, dodaje, situacija u kojoj žrtva premine već nakon prvog smrtonosnog udarca ne može automatski smatrati osobito okrutnim ubojstvom, jer žrtva više nije mogla osjećati dodatnu patnju

"U svakom slučaju, i kvalifikacija kaznenog djela i odmjeravanje kazne su vrlo kompleksne i zahtjevne radnje i bez uvida u svaki predmet o kojem je riječ je nemoguće dati neki stručni sud", govori.