ZADARSKA je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz Ministarstva ističu kako je 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno - otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Kako bi to izgledalo?

Studijom je, navode iz Ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela - prvoga, koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te drugoga od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar - Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričulu udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metra, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 2400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona. 

"Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova", kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom na to da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu  u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman - kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je  međunarodna tvrtka Ernst & Young savjetovanje. 

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se  upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činili ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman - kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku. 

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan jer su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

"Više je pluseva za tu gradnju nego minusa"

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje. 

"Više je pluseva za tu gradnju nego minusa", rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

"Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka - i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste", kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog, i to ne samo turizmu, koji bi most dodatno razvio. 

"Da imamo most, u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka moglo bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati", zaključio je Boško.