OTKAKO se koronavirus pojavio na teritoriju Hrvatske, javnost je podijeljena između onih koji se pretjeranim šopingom pripremaju za kraj svijeta, onih koji dižu paniku zbog navodnog dizanja panike i onih koji prate razvoj priče u kojoj i dalje postoje mnoge nepoznanice, i to ne jer je riječ o teoriji zavjere, nego zato što se epidemija i dalje razvija pa sve ne može biti poznato i objašnjeno na brzinu.

Koronavirus u Hrvata se prvenstveno percipira kao prijetnja, što nedvojbeno jest, ali kao i u svakoj lošoj situaciji, postoje i neki dobri aspekti kojih uopće ne bi bilo da se ne nalazimo u situaciji potencijalne zdravstvene krize.

Pogledajmo, dakle, koje su to dobre stvari, svojevrsne nuspojave dolaska koronavirusa u Hrvatsku.

Edukacija o higijeni

Prema podacima raznih istraživanja proteklih godina, Hrvati nisu nacija koja baš drži do higijene. Primjerice, Hrvati u prosjeku peru zube svaki peti dan, a mnogo više novca troše na odjeću i obuću nego na higijenske potrepštine. Prema nekim procjenama, stanovnik Hrvatske godišnje potroši tek dvije i pol tube paste za zube, a kada je riječ o karijesu, Hrvati su među onima s najviše pokvarenih zubi u Europskoj uniji. Svaki dan se tuširaju tek dvije trećine Hrvata, a ni pranje ruku nije svakome standardna stvar.

>> Koronavirus je stigao u Hrvatsku. Pogledajte kako ispravno prati ruke

Uostalom, o higijenskim navikama Hrvata zna svatko tko se u Hrvatskoj našao u javnom prijevozu, mogao je svojim nosom osjetiti kakva je situacija.

>> Osječki liječnik objasnio zašto su voda i sapun bolji od dezinficijensa

Stoga je svojevrsna edukacija o važnosti održavanja higijene, koju od pojave koronavirusa u Hrvatskoj provode i institucije i mediji, iznimno dobrodošla i prijeko potrebna, čak i izvan konteksta potencijalne epidemije. 

Kako će se situacija s koronavirusom razvijati, u ovom trenutku nije moguće predvidjeti sa stopostotnom sigurnošću, ali ako nuspojava bude da se Hrvati doista počnu bolje brinuti o vlastitoj higijeni, profitirat će cijelo društvo.

>> VIDEO Stavite li na lice šaku ili lakat kad kašljete? Pogledajte što je ispravno

Povrh toga, konačno smo naučili kako kašljati na ispravan način.

Probuđeni interes za događanja u svijetu

Godinama je jedan od standardnih komentara Hrvata na članke o događajima u svijetu bio: “A što mene briga što se događa u X?” Otkako se Hrvatska osamostalila, u njoj se sve više počeo smanjivati interes za događanja u svijetu, koja su u vrijeme socijalizma ipak bila percipirana kao nešto relevantnija, možda i zbog vodeće uloge Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih. 

Hrvati su proteklih tridesetak godina postali sami sebi dovoljni, i to u baš u trenutku kada se svijet počeo ubrzano globalizirati. Taj trend je jedan od najopasnijih u Hrvatskoj jer jedna mala i realno nevažna država s europske periferije u današnjem svijetu itekako ovisi o tome što se događa na drugoj strani svijeta, u slučaju izbijanja epidemije koronavirusa i doslovno.

Odjednom se pokazalo da ono što se događa u dalekoj Kini može vrlo brzo imati velikog utjecaja i na stanje u Hrvatskoj, što je lekcija koju je javnost trebala naučiti najkasnije tijekom izbjegličke krize 2015. godine. 

Ostatak svijeta, tih više od 7 milijardi ljudi na šest kontinenata, itekako je važan za budućnost Hrvatske, koja sada ima priliku zadržati probuđeni interes za ostatak svijeta, kojega ne bi bilo bez koronavirusa.

>> WHO kaže da je međunarodna suradnja ključna u borbi protiv koronavirusa

Širenje koronavirusa je pokazalo koliko je u današnjem globaliziranom svijetu smiješna nacionalistička politika “America First”, kako ju najglasnije artikulira aktualni američki predsjednik Donald Trump. Dapače, borba protiv koronavirusa pokazuje koliko je važna suradnja među državama i njihovim institucijama te da su na globalne izazove nacionalni odgovori jednostavno nedovoljni, ako ne u kratkom roku, onda definitivno dugoročno. Priroda se ne obazire na ljudske granice, što je pokazala i epidemija koronavirusa.

Stanje u školama

Hrvati su proteklih 30 godina skuhani poput žabe u poznatoj priči o loncu u kojemu voda polako počinje ključati. Zato se nacija naviknula na to da u školama nema sapuna ni toaletnog papira, iako bi dobra opremljenost ustanova u koje građani svakodnevno šalju svoju djecu trebala biti daleko veći prioritet od, primjerice, renoviranja prostorije u kojoj vlada održava sjednice.

Zahvaljujući koronavirusu, higijensko stanje i opremljenost škola odjednom su postali jedna od važnijih tema u državi, a nadležni se sada trude kako bi nadoknadili zanemarivanje koje je trajalo desetljećima. Ako nakon svega budemo imali bolje opremljene škole, u kojima toalet papir i sapun nisu samo misaone imenice, to ćemo moći zahvaliti prvenstveno koronavirusu.

Organizirane javne institucije

Nitko ga se nije sjetio otkako je započela situacija sa širenjem koronavirusa, no zapitajmo se na trenutak kako bi sve to izgledalo da je ministar zdravstva ostao Milan Kujundžić. 

Vjerojatno najgori ministar Plenkovićeve vlade je na kraju otišao zbog nekretninskih muljaža, a trebao je biti odavno smijenjen zbog nesposobnosti, kojoj je konkurencija jedino bila komunikacijska bahatost bez pokrića. Teško je zamisliti Kujundžića kako staloženo informira javnost poput njegova nasljednika Vilija Beroša, a kamoli da smireno odgovara svakodnevno na brojna novinarska pitanja. O koordinaciji državnog kriznog stožera da ne govorimo.

>> Vlada daje Zaraznoj 2,2 milijuna kn za ventilaciju da se ne bi širio koronavirus

Krizna situacija poput ove podsjeća na to koliko je važno imati uređen i funkcionalan zdravstveni sustav, kao i općenito javne institucije, koje onda mogu u kratkom roku prijeći u izvanredni modus rada. Sumanuto uhljebljivanje poslušnika i stranačke klijentele jedan je od načina podrivanja institucija pa nas koronavirus u Hrvatskoj dodatno podsjeća da građani od države moraju zahtijevati organiziranost i kompetentnost.

Zasad u hrvatskom odgovoru na koronavirus nije bilo nekih velikih promašaja, no i dalje se čini da mnoge stvari funkcioniraju po ho-ruk principu. Bilo kako bilo, izgleda da svjedočimo najboljemu što hrvatska država može pružiti, što ne treba shvatiti kao pohvalu, već kao kritiku čiji je cilj potaknuti na to da sljedeći put ovakav ili sličan izvanredni događaj dočekamo spremniji.

Znanost i tehnologija

Španjolska gripa koja je poharala Europu od 1918. do 1920. godine ubila je više ljudi nego Prvi svjetski rat. Medicina je bila na takvom stupnju razvoja da se jednostavno nije bila u stanju nositi s tom pandemijom.

U međuvremenu je svijet znanstveno, medicinski i tehnološki značajno napredovao, što se vidi i po reakcijama na pojavu koronavirusa. Koliko god taj virus bio opasan, činjenica je da je čovječanstvo danas beskrajno spremnije odgovoriti na izazov kakav predstavlja jedna takva zarazna bolest.

>> Koronavirus i tehnologija: Roboti nose hranu, dronovi prate treba li kome pomoć

Koronavirus nas je tako podsjetio da u znanost uvijek vrijedi ulagati te da opstanak ljudske vrste najvjerojatnije ovisi baš o našem znanstvenom i tehnološkom razvoju, koji bi trebao, između ostaloga, riješiti i probleme koje je čovječanstvo uspjelo stvoriti na svojem matičnom planetu.

>> Javio se znanstvenik Igor Rudan, objasnio sve što treba znati o koronavirusu

Hrvatska je prema podacima Eurostata na dnu Europske unije kada je riječ o ulaganju u znanost, istraživanja i inovacije pa nas koronavirus upozorava da se taj trend mora preokrenuti.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.