Foto: FAH

RASPRAVA o vladavini prava u Poljskoj svojevrstan je pokazatelj razlika između novih i starih članica Europske unije, ocijenili su u srijedu u Strasbourgu hrvatski eurozastupnici Tonino Picula i Andrej Plenković.

Europski parlament raspravljao je o vladavini prava u Poljskoj nakon što je Europska komisija prošli tjedan pokrenula dijalog s tom zemljom kako bi se utvrdilo je li nova poljska konzervativna vlada izmjenama zakona o ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde.

Dijalog je pokrenut u sklopu okvira za zaštitu vladavine prava koji može dovesti do aktiviranja članka 7. Ugovora o EU, koji predviđa suspenziju prava glasa državi članici koja ne poštuje temeljna načela i vrijednosti EU-a, a što dosad nikad nije korišteno.

Taj mehanizam Komisija je usvojila u ožujku 2014. nakon kritika da nije na odgovarajući način reagirala na prijetnje demokratskim standardima u Mađarskoj.

Picula: Europska unija je u ozbiljnoj krizi

Picula (S&D) je u izjavi za Hinu ocijenio da je Europska unija u ozbiljnoj krizi te da je odnos prema Varšavi samo jedan od pokazatelja te krize.

Poljska je u raspravi u Europskom parlamentu nastojala objasniti svoje motive za izmjene zakona o ustavnom sudu i javnim medijima, s obzirom na naslijeđenu situaciju, a upozorena je da u EU postoje zajedničke vrijednosti koje bilo koja vlada, od lijevih do desnih, koja se želi nazivati doista europskom mora primjenjivati, kazao je.

"Mora se vidjeti mogu li se odnosi s Varšavom u skoro vrijeme podići na jednu razinu partnerstva tako da i ona uzme u obzir ovo što se, ja bih rekao, opravdano zahtijeva iz dobrog dijela država članica. S druge strane, morate zadržati kanale s Varšavom otvorenima jer bi svaka vrsta prekida dijaloga prije svega naštetila EU-u a svakako i samoj Poljskoj", kazao je.

Članice Višegradske skupine, smatra Picula, ne doživljavaju više Europsku uniju na način na koji su je doživljavale prije desetak, 15 godina.

"One su prihvatile EU kao zajedničko tržište, prostor u kojem mogu realizirati prije svega neke svoje ekonomske ciljeve, ali očito da ne postoji do te mjere prepoznata svijest da EU ne čini samo zajedničko tržište od pola milijarde ljudi nego i da postoji jedan set pravila, vrijednosti kojih se svaka vlada mora pridržavati", kazao je.

Općenito, Europska će unija u mjesecima koji dolaze morati dati mnogo važnih odgovora kako bi mogla poboljšati svoje funkcioranje, imajući u vidu raspravu o reformama koje traži Velika Britanija i njezinu mogućem izlasku iz Unije, napomenuo je.

"EU jest u krizi, a odnos prema Varšavi samo je nažalost jedan od indikatora te krize", zaključio je Picula.

Andrej Plenković (EPP) objasnio je u razgovoru s hrvatskim novinarima da je dijalog koji je Komisija pokrenula s Poljskom tek početna faza mehanizma za zaštitu vladavine prava, istaknuvši da će se tek vidjeti koje su primjedbe EU-a pravno utemeljene.

"Da bi se uopće došlo do faze primjene članka 7., mora se dokazati kontinuirano, sustavno, ozbiljno kršenje vladavine prava, a to i nije baš tako jednostavno", kazao je.

"Osjetljiva pitanja"

"Riječ je o osjetljivim političkim pitanjima koja su dijelom bila dio onoga što smo mi prošli kroz fazu prilagodbe i pregovora i zato se taj mehanizam doživljava na tako delikatan način", kazao je.

Rasprava o Poljskoj po njegovu je mišljenju svojevrstan pokazatelj podjele na stare i nove članice EU-a.

"Države srednje i istočne Europe koje su u EU ušle 2004., prije 12 godina, smatraju se punopravnim i jednakopravnim članicama kluba, ali imam dojam da misle da ih oni stariji ne doživljavaju baš tako", kazao je.

"Određene političke tendencije u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj, primjerice u vezi izbjegličke krize, upućuju na zaključak da se one žele malo čvršće pozicionirati, što rezultatima izbora što djelovanjem izvršnih vlasti", zaključio je Plenković.