Picula s hrvatskim diplomatima u BiH o odnosima dviju zemalja
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKI šef diplomacije Tonino Picula razgovarao je u petak u Zagrebu s čelnim ljudima u hrvatskim diplomatskokonzularnim predstavništvima u Bosni i Hercegovini o političkim i gospodarskim odnosima dviju zemalja te o položaju hrvatskog naroda u BiH, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
U razgovorima je ponajprije istaknuta važnost nastavka politike dobrosusjedstva jer je to sastavni dio hrvatskog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji i mir u regiji a naglašena je i važnost potpore Hrvatske u približavanju BiH euroatlantskim integracijama.
Diplomatsko-konzularni predstavnici RH u susjednoj BiH iznosili su vlastita viđenja odnosa dviju država i pozdravili što su dvije zemlje u posljednjih godinu dana potpisale desetak međudržavnih sporazuma. Istaknuli su da je potrebno pripremati i druge Ugovore i Sporazume koji će poboljšati dosad stabilne i dobre odnose.
U priopćenju nadalje piše da je posebna pozornost posvećena gospodarskoj suradnji i radu hrvatske gospodarske diplomacije te je odlučeno da hrvatska diplomatsko-konzularna mreža učini svojevrsnu inventuru dosad učinjenog te podnese prijedloge za poboljšanje te suradnje. Jedan od uvjeta za to je potpisivanje preostalih sporazuma i ugovora a poglavito Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima, rečeno je na sastanku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Treća je tema razgovora bila položaj hrvatskog naroda u BiH te načini rješavanja pitanja njihova opstanka i ostanka u susjednoj državi. Sugovornici su upoznali ministra s aktivnostima na osnutku Hrvatskog kulturnog centra i na širenju mreže drugih institucija. Oni trebaju biti središta okupljanja Hrvata preko kojih mogu ostvariti svoja prava u njegovanju hrvatskog svjetonazora i kulture, piše u priopćenju.
Tijekom razgovora upozoreno je na nezadovoljavajući broj povratnika izbjeglih i prognanih u njihove domove što je posebno vidljivo u povratku Hrvata na područje Republike Srpske. Uz postojeće mehanizme pomoći i potpore povratku Hrvata, primjerice pomoći u građevinskom materijalu povratnicima, hrvatski predstavnici imaju zadaću pronalaziti i dodatne mehanizme kojima će se ta pomoć izraziti i u većem obujmu, dodaje se u priopćenju.
U razgovorima je ponajprije istaknuta važnost nastavka politike dobrosusjedstva jer je to sastavni dio hrvatskog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji i mir u regiji a naglašena je i važnost potpore Hrvatske u približavanju BiH euroatlantskim integracijama.
Diplomatsko-konzularni predstavnici RH u susjednoj BiH iznosili su vlastita viđenja odnosa dviju država i pozdravili što su dvije zemlje u posljednjih godinu dana potpisale desetak međudržavnih sporazuma. Istaknuli su da je potrebno pripremati i druge Ugovore i Sporazume koji će poboljšati dosad stabilne i dobre odnose.
U priopćenju nadalje piše da je posebna pozornost posvećena gospodarskoj suradnji i radu hrvatske gospodarske diplomacije te je odlučeno da hrvatska diplomatsko-konzularna mreža učini svojevrsnu inventuru dosad učinjenog te podnese prijedloge za poboljšanje te suradnje. Jedan od uvjeta za to je potpisivanje preostalih sporazuma i ugovora a poglavito Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima, rečeno je na sastanku.
Treća je tema razgovora bila položaj hrvatskog naroda u BiH te načini rješavanja pitanja njihova opstanka i ostanka u susjednoj državi. Sugovornici su upoznali ministra s aktivnostima na osnutku Hrvatskog kulturnog centra i na širenju mreže drugih institucija. Oni trebaju biti središta okupljanja Hrvata preko kojih mogu ostvariti svoja prava u njegovanju hrvatskog svjetonazora i kulture, piše u priopćenju.
Tijekom razgovora upozoreno je na nezadovoljavajući broj povratnika izbjeglih i prognanih u njihove domove što je posebno vidljivo u povratku Hrvata na područje Republike Srpske. Uz postojeće mehanizme pomoći i potpore povratku Hrvata, primjerice pomoći u građevinskom materijalu povratnicima, hrvatski predstavnici imaju zadaću pronalaziti i dodatne mehanizme kojima će se ta pomoć izraziti i u većem obujmu, dodaje se u priopćenju.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati