HRVATSKI ministar vanjskih poslova Tonino Picula rekao je u petak u Zagrebu da je ulazak u punopravno članstvo EU strateški cilj hrvatske Vlade, ali i želja tri četvrtine stanovnika Hrvatske.

Picula je to izjavio na predavanju studentima zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upriličenog povodom obilježavanja Dana Europe.

"Ostvarivanje punopravnog članstva u Europskoj uniji je strateški cilj Vlade, ali i želja većine stanovništva. Prema istraživanjima popularnost Europske unije u posljednjih nekoliko godina ne pada ispod 75 posto", kazao je Picula.

On je ipak dodao da "postoji opasnost da se projekt ulaska u EU doživi kao projekt koji se radi zbog politike, a ne zbog stanovnika."

"Važno je da dobrom komunikacijom s javnošću pokažemo kako je to projekt građana, a ne projekt političke elite", naglasio je Picula.

Odgovarajući na pitanje o izgledima Hrvatske da uđe u punopravno članstvo EU 2007. godine, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, Picula je rekao da bi želio da Hrvatska do 2006. godine završi proces pregovaranja s EU.

"Nakon toga bismo se trebali osvrnuti oko sebe i vidjeti tko je još tu. Čini se da će to biti Bugarska i Rumunjska", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

On je dodao da je uvjeren kako će Hrvatska sustići te dvije zemlje, ali je naglasio da nije siguran hoće li 2007. zaista i biti primljena u punopravno članstvo Unije.

"To ovisi o brojnim drugim stvarima: o rezultatima izbora u zemljama EU, o unutarnjim okolnostima u Uniji, o izborima za Europski parlament, a i o raspoloženju javnosti u EU", kazao je Picula.

"Mi ipak moramo biti u skupini zemalja koje će ući u sljedećem krugu", dodao je Picula.

On se osvrnuo i na suradnju Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (ICTY), ustvrdivši da vjeruje kako je najteža faza odnosa prošlost.

"Vjerujem da smo prešli rubikon i zenit u odnosima s Den Haagom. Jednim dijelom je to zato što se promijenio odnos hrvatske javnosti prema Sudu", kazao je Picula.

Ministar se i našalio sa studentima Ekonomskog fakulteta, aludirajući na relativno dugačko razdoblje studiranja hrvatskih studenata u odnosu na europske standarde.

"Ako je točan podatak o broju godina studiranja na Ekonomskom fakultetu, a neću reći koliki je, onda će vjerojatno većina vas koji su počeli studirati kao državljani RH, studij završiti kao državljani RH i EU", rekao je Picula.