MINISTAR rada Marin Piletić izvijestio je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) da su socijalnim partnerima predstavili okvirni plan za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2026., a u proračunu je planirano više od 150 milijuna eura za potpore i usavršavanje.

Ta su sredstva također namijenjena za obrazovanje, zapošljavanje, samozapošljavanje, uključivanje ranjivih skupina na tržište rada te za vaučere koji se koriste za različite oblike obrazovanja kako bi se što veći broj odraslih uključio u cjeloživotno obrazovanje. I to ne samo nezaposleni, kojih je nikad manje na Zavodu za zapošljavanje, nego i svi oni koji rade, izjavio je novinarima ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Piletić.

Dodao je da su na inicijativu SSSH-a analizirali sužavanje raspona plaća nastalog, između ostalog, i povećanjem minimalne plaće.

Naglasio je kako do kraja mandata Vlada ima jasan cilj da bruto minimalna plaća do 2028. bude 1250 eura.

Radna skupina kontinuirano će pratiti rast plaća

Najavio je i formiranje radne skupine koja će kontinuiranim praćenjem rasta plaća sagledati koje su sve mogućnosti da se taj rast nastavi i da se aktivnim mjerama politike zapošljavanja potiču poslodavci na korištenje mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel, govoreći o utjecaju minimalne na ostale plaće, prije svega u gospodarstvu, osobito u privatnom sektoru, rekao je kako je nova direktiva o transparentnosti i jednakosti plaća muškaraca i žena tema o kojoj trebamo razgovarati i pokušati anulirati negativnu pojavu, jer je minimalna plaća rasla znatno brže nego medijalna i prosječna.

Kritika prijedloga HUP-a za turizam

Naveo je kako je u sektoru turizma prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da svi radnici pokriveni kolektivnim ugovorom budu razvrstani u dvije grupe – u prvoj bi bio minimalac 1050 eura, a u drugoj plaća 1100 eura. Upitao je jesu li radna mjesta u turizmu, od kojeg očekujemo značajan udio u BDP-u, toliko jednaka da ti radnici trebaju biti jednako plaćeni.

Novosel je ocijenio kako je "očigledno cilj da se potpuno promijeni struktura radnika, a što se događa i u graditeljstvu, da više u njima nema domaćih radnika, nego iz trećih zemalja kojima je minimalna plaća dovoljna, uz plaćeni smještaj i prehranu".

"Takvu politiku plaća ne možemo prihvatiti, kao ni argumente HUP-a da nema prostora za podizanje plaća zbog niske produktivnosti, ali ima za intenzivan rast dobiti poslodavaca", naglasio je Novosel.

Upozorio je da se s minimalnim plaćama ne može povećati produktivnost, dodavši kako očekuje da se uredi politika plaća na razini gospodarstva i da odnosi minimalne i ostalih plaća budu primjereni te da se onda razgovara i o dobiti i produktivnosti.

HUP: Hrvatski poslodavci imaju nižu profitabilnost

Predsjednik HUP-a Mislav Balković rekao je da pohvaljuju mjere aktivne politike zapošljavanja i da se preispitaju mjere potpore sektorima prerađivačke industrije koja je u problemima, u prvom redu metaloprerađivačkoj koja gubi radna mjesta, nisko je profitabilna i vrlo osjetljiva na promjenu troška rada.

HUP-u je u interesu povećanje plaća i da radnici budu pošteno plaćeni za svoj rad s obzirom na složenost radnih mjesta, dodao je.

Balković kaže i kako hrvatski poslodavci imaju nižu profitabilnost od 55 posto u odnosu na kolege iz europskih zemalja, odnosno 25 posto iz usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Hrvatski poslodavci daju veći udio prihoda na trošak rada nego oni u prosječnim europskim državama i osim o plaćama, želimo razgovarati i o proizvedenoj dodanoj vrijednosti i vidjeti što najbolje možemo učiniti kao socijalni partneri, istaknuo je.