MINISTAR rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je danas u Hrvatskom saboru da izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona žele zaštititi interese djece, osoba pod skrbništvom te žrtava nasilja u obitelji.

Piletić je, predstavljajući saboru izmjene i dopune zakona, pojasnio da se one donose jer je u travnju ove godine Ustavni sud donio odluku o proglašenju neustavnim 18 odredbi i dijelova odredbi Obiteljskog zakona te odredio da prestaju važiti 31. prosinca 2023. Stoga izmjene zakona trebaju stupiti na snagu do kraja godine.

Naglasio je i kako se taj zakon usklađuje s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te s najnovijim verzijama zakona o izvanparničnom i parničnom postupku, Zakonom o uvođenju eura kao službene valute te najnovijim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi.

Piletić je kazao da se izmjenama zakona, među inim, uvodi priznanje majčinstva uz naglasak da je za upis tog priznanja potrebna prethodna suglasnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad. 

Razrađena iznimka presumpcije bračnog očinstva

Također, s ciljem otklanjanja dvojbi i potencijalnih manipulacija u primjeni jasnije je razrađena iznimka presumpcije bračnog očinstva tako da je moguće priznati dijete samo do upisa djeteta u maticu rođenih. Uz to, brisan je i pojam bliske osobe te je uređeno koje se osobe smatraju djetetu bliskim osobama. Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem pod nadzorom sa sadašnjih maksimalno do godinu dana, predlaže se produžiti za još najviše pola godine ako sud procijeni da je to u interesu djeteta. 

Piletić je kazao i kako će se u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji u postupku obveznog savjetovanja provoditi odvojeni razgovori s roditeljima te to više neće ovisiti o procjeni stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Prilikom donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljima sud će uzeti u obzir i postojanje tvrdnji o nasilju u obitelji kao važnoj okolnosti za daljnje donošenje odluke.

Kekin: Brutalizacija nasilja prema ženama posljedica neučinkovitog sustava

Tijekom rasprave opozicija je upozorila na brojke koje pokazuju da se broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u sedam godina gotovo utrostručio, 79 posto žrtava čine žene, a eskalirao je i broj kaznenih djela kao i broj ubojstava žena od bliskih osoba. 

Ivana Kekin (Nova ljevica) smatra da sustav odvraća žene žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i kada su posljedice tragične. Upozorila je kako je uznemirujući trend brutalizacije nasilja prema ženama posljedica neučinkovitog sustava suzbijanja nasilja nad ženama.

"Ove izmjene i dopune Obiteljskog zakona tek su jeftina kozmetika čija je najava bila samo dobar photo opportunity (prilika za fotografiranje) i PR potez za premijera", ocijenila je. 

Marija Selak Raspudić (Most) rekla je kako se ta stranka ne može složiti sa zakonskim izmjenama kojima se predlaže i vraćanje instituta priznanja majčinstva.

"Ponovnim vraćanjem instituta priznanja majčinstva ogroman je rizik i rupa koja se otvara u pravnom poretku za sve one koji je žele zloupotrijebiti za nedopuštene prakse poput surogat-majčinstva kojima se mi u Mostu protivimo i ne odobravamo ih", poručila je.

Smatra i da će to stvoriti i pravnu nesigurnost u obiteljsko-pravnim odnosima te naštetiti pravu svakog djeteta da ima saznanja o svom pravom podrijetlu.

SDP-ova Martina Vlašić Iljkić izrazila je nezadovoljstvo ponovnim uvođenjem instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti, izrazivši bojazan da će se u praksi koristiti više nego djelomično, kako to predlaže zakonodavac. "Sada nam se može ponovno vratiti sudska praksa da ćemo imati puno više potpuno lišene poslovne sposobnosti nego djelomično lišene", kazala je.