STARA godina je iza nas. U svim sferama društva ona je bila vrlo zanimljiva i dinamična, pa se s razlogom pitamo što nas očekuje u 2024. O dojmovima o staroj, ali i o tome što možemo očekivati u novoj godini razgovarali smo s mladim hrvatskim intelektualcima.

Dorotea Pešun

Jedna od najboljih maturantica u 2023. godini, Dorotea Pešun, u međuvremenu je upisala Pravni studij. Za taj se fakultet odlučila jer smatra da se radi o izvrsnoj sintezi svih njezinih zanimanja - povijesti, sociologije i politike. Uz to, interesiraju je pravni sustavi, posebice hrvatski pravni sustav i zakonodavstvo, a dodatan je bonus, kaže, što se po završetku studija nude raznovrsni karijerni izbori. Trenutno je najviše zanimaju obiteljsko i kazneno pravo, a voljela bi jednog dana proučavati međunarodno i trgovačko pravo.

"Godina koja je iza nas, 2023., bila je u najmanju ruku dinamična, prepuna uspona i padova te, kad se zagledam u prošlost, čini mi se kao da je trajala vječno. Mnogo stvari ju je obilježilo, kako na globalnom tako i na nacionalnom planu - ratni sukob Izraela i Palestine, uvođenje eura kao nacionalne valute te inflacija koja je uslijedila, pojava svinjske kuge u Hrvatskoj.

Osvrćući se na prošlost, rekli bismo da nije bilo mnogo pozitivnih trenutaka koji su obilježili 2023. godinu, no znanost i tehnologija u konstantnom su napretku, što ostaje i nada za budućnost. Osobno mi je 2023. godina bila godina značajnih postignuća te životnih prekretnica. Proteklu godinu može se okarakterizirati kao godinu tijekom koje je, još jednom, globalna zajednica upravljala zamršenom mrežom prilika i izazova.

Ocijenila bih ju kao godinu oblikovanu neprestanim izazovima, no i napretkom koji treba zamijetiti kako se ne bismo ulaskom u 2024. prisjećali samo loših trenutaka", kazala nam je Dorotea.

Evo što očekuje od 2024. godine:

"Osim što ju opisujemo kao izbornu godinu, za 2024., bez pogovora, svatko od nas ima vlastite nade i priželjkivanja, no smatram kako se na globalnom planu situacija neće pretjerano mijenjati. Možemo očekivati da će se razvoj tehnologije i umjetne inteligencije nastaviti, utječući na nekoliko aspekata društva, uključujući zapošljavanje, zdravstvenu skrb i obrazovanje.

Nadalje, borba s klimatskim promjenama neće jenjavati te je očekivano da će se znatno više govoriti o obnovljivim izvorima energije, kao i o održivom razvoju, što bi također neposredno moglo utjecati i na daljnji razvoj naftne industrije.

Rasplet događaja kad su u pitanju ratni sukobi mogao bi utjecati i na trgovinu te daljnje narušavanje međunarodnih odnosa. Što se tiče mladih, smatram kako će se velik značaj pridavati razvoju digitalnih vještina i prilagodbi brzo mijenjajućem svijetu oko nas.

Očekivat će se povećana svijest i briga o svemu što se događa u svijetu, a mnogi od nas prvi put u životu izaći će na izbore. Također, vjerojatno je da će se tržište rada značajno mijenjati, posebice zbog razvoja moderne tehnologije, stoga će se od mladih očekivati da se na promjene uspiju prilagoditi najbolje što mogu.

Koliko god mi željeli pobjeći od svijeta oko sebe, upuštajući se u filmove, glazbu ili ostale oblike zabave, kojih zasigurno neće nedostajati u nadolazećoj godini, ubrzo će nas snaći sve ono što je snašlo i naše roditelje. U jednom trenutku morat ćemo odrasti i aktivno se uključiti u zajednicu.

Kako bilo, uza sve to treba nam biti i očekivanje i nada da ćemo iz svega što nas okružuje, bilo to dobro ili loše, izvući pouku i naučiti živjeti u novom dobu koje nam je nemilo servirano. Iako se ponekad osjećamo kao da smo bačeni u svijet i društvo u kojem se ne znamo snaći, ipak nam ostaje nada u bolje sutra i sve ono što nam život u budućnosti donosi", kazala nam je Dorotea.

Filip Raponja

Filip Raponja iz Krnice pored Pule se sa svega 13 godina počeo baviti pčelarstvom. Ovaj devetnaestogodišnjak pokrenuo je OPG sa samo 16 godina, a da bi stvar bila zanimljivija - samouk je.

Evo što nam je Filip rekao o dojmovima o 2023. godini:

"Ova godina je bila bolja nego što sam očekivao što se tiče same proizvodnje, ali i prodaje.

Svake godine nadograđujemo svoj mali pčelinji park, pa samim time imamo i više inovativnih sadržaja koji se ljudima jako sviđaju. Naravno, budući da smo u Istri, najviše meda se proda u ljetnim mjesecima, no zimi se prodaju, osim samog meda, i naši poklon-paketi.

Ova je godina također bila interesantna za promatranje kako se svijet sve više ubrzava i digitalizira, što je u jednu ruku dobro, ali s druge strane, već debelo zaboravljamo na prave ljudske vrijednosti i uživati u određenim segmentima života bez digitalnog prijatelja", kaže Filip.

A evo kako komentira što možemo očekivati u 2024. godini:

"Od 2024. godine, naravno, očekujem napredak u svom poslu, kao i godinu pogodniju za pčele, ali mislim da se ljudima iz godine u godinu svijest o pčelama, kao i važnosti konzumacije kvalitetnog prirodnog meda, polako budi. Vjerojatno je većina čula za Einsteinovu teoriju: ‘Nestanu li pčele s lica Zemlje, čovjeku kao vrsti neće preostati više od četiri godine života.’

Mislim da bi ljudi trebali malo razmisliti o ovim riječima i kako bismo svi zajedno malim koracima mogli stabilizirati i smanjiti odumiranje najbitnijih nam insekata. Također mislim kako će ljudi jednostavno morati naučiti bolje gospodariti novcem, a pogotovo mlađe generacije.

Jako bih volio kad bi se mladi ljudi stizali posvetiti svojim hobijima koji su vezani za prirodu, životinje, gospodarstvo. Smatram da bi se puno njih posvetilo takvim djelatnostima, ali je to u našim godinama nemoguće zbog školskih obveza. Ja sam to zaista teško izbalansirao i tek sada ću se svojem poslu posvetiti kako mislim da zaslužuje. Ne želim reći da je škola nepotrebna, već da bih volio da je naš obrazovni sustav puno drugačije uređen.

Mislim da puno mladih propušta ljepotu i dobrobiti prirode zbog današnjeg načina života te dosta ljudi ima iskrivljene vrijednosti i prioritete", kazao nam je Filip.

Dino Hadžić 

Dino Hadžić jedan je od najuspješnijih mladih informatičara. On je na 7. europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi u Gruziji osvojio zlatnu medalju. Ovaj petnaestogodišnjak u međuvremenu je upisao srednju školu te se priprema za natjecanja kako bi si osigurao plasman na sljedeće olimpijade. 

"U 2024. godini se na području informatike ne treba očekivati nikakav poseban događaj, samo će se nastaviti razvijati sve ono započeto u 2023. godini. ChatGPT za informacijski svijet nije puno, ali za učenike jest jer ga koristi jako puno njih. Postoji i njegova poboljšana verzija, koja bi u novoj godini mogla biti dostupnija. 

Što se tiče korištenja ChatGPT-ja, već sada postoje protokoli i programi koji mogu prepoznati je li korišten u pisanju kako bi se doskočilo učenicima kojima se ne da raditi. Vjerojatno će u 2024. godini biti još više takvih provjera.

Isto tako, mislim da bi u 2024. godini mogao izaći veći broj igrica koje će biti zanimljivije i naprednije te bolje za igranje.

Ivor Vukmanović 

Jedan od uspješnih mladih informatičara je i Ivor Vukmanović. On se također može pohvaliti zavidnim rezultatima na informatičkoj olimpijadi te državnom natjecanju održanom ove godine. Evo što nam je ovaj 15-godišnjak rekao o očekivanjima od 2024. godine.

"Smatram da će informatika nastaviti rasti. Hrvatska je jako dobra zemlja po pitanju informatike. Ako pogledamo broj zlatnih medalja na međunarodnoj olimpijadi, Hrvatska je na 13. mjestu, što je jako visoka pozicija. Također, ima brojne IT kompanije koje ulažu u mlade stručnjake. Dio potencijala hrvatske informatike leži u mnoštvu organizacija čiji je cilj educirati mlade o programiranju i takvom načinu razmišljanja. 

Učenicima u školama ChatGPT je jako velika pomoć. Smatram da će u 2024. godini postati bolji te imati više funkcija. Googleov AI za sada nije toliko popularan kao ChatGPT, no kako je Google jedna od najjačih svjetskih firmi, smatram da ima dovoljno novca da ga dalje razvija. 

U informatici u 2024. godini ne bismo trebali očekivati osobito puno promjena. Za sada ne vjerujem da će se razviti neka pretjerano nova tehnologija u IT-ju, ali smatram da će se poboljšati", kaže Ivor. 

Nino Šarić

Nino Šarić iz Pule postao je popularan kao gimnazijalac kada je ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu čestitao na visokom 4. mjestu u Indexovoj anketi za najgoreg ministra godine. U međuvremenu se i sam počeo baviti politikom. Upisao je studij politologije u Ljubljani, a prije nekoliko mjeseci je postao i predsjednik Savjeta mladih Grada Pule.

"S političke strane, ako ćemo gledati svijet, prošla godina je krenula dobro, ali je završila ratovima, pogotovo nakon sukoba na Bliskom istoku. Sada se otvara još jedan sukob u Venezueli. Još jedan ili dva sukoba i situacija bi mogla eskalirati", kazao nam je Nino.

Pitali smo ga možemo li u sljedećoj godini očekivati kraj rata u Ukrajini:

"To može reći samo netko s kristalnom kuglom. Trenutno se ne vode nikakvi pregovori, Zelenski želi vratiti izgubljeni teritorij u potpunosti, dok je cilj Rusije anektirati sve četiri okupirane regije. Situacija za Ukrajinu ne izgleda dobro, u SAD-u u anketama vodi Trump, u Kongresu većinu imaju republikanci, a oni tradicionalno ne podržavaju uplitanje u rat u Ukrajini u ovoj mjeri", kaže.

O super izbornoj godini:

"Blagi užas je kako mi Hrvati nemamo osjećaj za izlazak na izbore. Prije dvije godine, kada je HDZ dobio izbore protiv Bernardića i SDP-a, osjećao sam da bi im to mogli biti zadnji izbori koje bi mogli dobiti. Nažalost, mišljenje mi se promijenilo. SDP je politički mrtav, a Most je već dva puta razočarao birače. Možemo je krenuo dobro, ali mislim da nema kapaciteta za pobjedu na parlamentarnim izborima.

Da se skupi cijela oporba, a pri tome pod oporbom smatram sve što nije HDZ, možda bi mogli dobiti HDZ, drugačije nikako. Vanđelić se ubio u prvih sat vremena kampanje, koja je prvenstveno dobrano kasnila. Po pitanju mandata Most i Možemo bi mogli ostati na istome, a pitanje je kome bi mogli otići mandati koje trenutno imaju Socijaldemokrati - to je 17 mandata koji vise u zraku.

Moguće je da izbori budu već u veljači, što me uopće ne bi začudilo. Sasvim je legalno da se održe tada, što bi znatno odgovaralo HDZ-u, koji bi u takvom scenariju oporbu mogao zateći nespremnu", priča. 

"Na izborima za Europarlament očekujem nisku izlaznost, a mislim da bi na njima ponovno dobro mogao proći SDP. Oni imaju dobru bazu u Europarlamentu i dobre kandidate, poput Biljane Borzan, čiji su prijedlozi zakona do sada dobro prolazili.

Tradicionalno, na europarlamentarnim izborima HDZ će biti loš jer nema kadra, IDS i Amsterdamska koalicija vjerojatno će nestati s europarlamentarne scene, iako je Valter Flego bio jedan od naših boljih zastupnika.

Kolakušić i Sinčić na ovim izborima sigurno ispadaju iz Europskog parlamenta. Kolakušić je ispao iz ritma, a nisam siguran ni koliko je postojana njegova podrška, ako se izuzme ona na društvenim mrežama. Nisam siguran ni koliku želju za još jednim mandatom ima Sinčić. Nije da radi nešto naročito kako bi ponovno ušao u Europarlament

Mislim da bi predsjedničke izbore trebao dobiti Milanović. Stekao sam dojam da ga ljudi vole i da bi mogao lagano uzeti još jedan mandat. Mislim da za sada nema neku konkurenciju. Tko bi mu mogli biti protukandidati, zaista ne znam. Do sada nitko osim Pernara nije rekao da će ići na izbore.

Zanimljivo je kako još nitko nije pripremio kandidata, a izbori su za godinu dana. Svi jako kasne. Ne znam što smjera SDP, oni bi se ubili kada bi išli protiv Milanovića. Možemo također mora poslati nekoga na predsjedničke izbore. Sandra Benčić će biti kandidatkinja za premijerku, a pored nje i Tomaševića, ne vidim nikoga iz Možemo tko bi bio dobar kandidat za predsjedničke izbore.

U slučaju da Most ne potroši Raspudića na parlamentarnim izborima, mogli bi od njega napraviti dobrog kandidata za predsjedničke izbore. Ostaje nam još HDZ, koji je toliko kadra, zapravo sve što je imao, potrošio na nove ministre i teško da će naći adekvatnog kandidata za predsjedničke izbore.

Na predsjedničkim izborima očekujem veću izlaznost nego na parlamentarnim, a bio bih zadovoljan da ona bude 50 do 60 posto. No za Hrvatsku je to ipak malo prevelika brojka", kazao nam je Nino Šarić.