Pitali smo povjesničara Hrvoja Klasića što misli o ideji da se otvore arhivi iz doba komunizma

Pitali smo povjesničara Hrvoja Klasića što misli o ideji da se otvore arhivi iz doba komunizma

Foto: Anto Magzan/Pixsell

ŠEF MOST-a Božo Petrov najavio je kako će zakonski omogućiti otvaranje Državnog arhiva, odnosno kako će građu prije 22. prosinca 1990. godine učiniti javno dostupnom.

Za komentar smo pitali povjesničara Hrvoja Klasića koji kaže da podržava ideju da se povjesničarima da pristup što većem broju dokumenata. No, naglašava da ovo što Petrov najavljuje nije ništa revolucionarno.

"Kao povjesničar, naravno da sam za da se što više povijesnih dokumenata iz bilo kojeg razdoblja učini povjesničarima dostupnim. Međutim, u konkretnom slučaju mislim da se i ne radi o nekom sudbonosnom zahvatu, s obzirom da po zakonu sve što je starije od 30 godina mora postati dostupno javnosti. Ako gledamo na taj način, ovog trenutka sve starije od 1987. je dostupno javnosti pa onda i hrvatskim povjesničarima. Ovom velikom pompoznom najavom ustvari bi se samo otišlo tri godine unaprijed. Činjenica da bi arhivska građa do 1987. trebala biti dostupna nažalost ne pokazuje interes hrvatskih povjesničara za razdobljem koje je trajalo 45 godina. I povjesničari i javnost su to razdoblje sveli isključivo na Bleiburg, Goli otok i obračun s političkom emigracijom. Ja bih volio da se počnemo znanstveno i objektivno baviti ovim razdobljem i nisam siguran da svi oni koji zazivaju lustraciju će biti sretni kad vide što su sve hrvatski komunistički političari uspjeli učiniti na području modernizacije, industrijalizacije, zdravstva, školstva, odnosno kada javnost vidi da su hrvatski komunistički političari u većini slučajeva učinili puno više od svojih demokratski izabranih nasljednika", kaže Klasić za Index.

"Ono što mene posebno zanima kao povjesničara je to hoće li hrvatske vlasti biti na isti način ažurne kada za nekoliko godina istekne period od 30 godina u odnosu na 1990. i 1991. i hoće li se boriti da i tada hrvatskim povjesničarima postanu dostupni dokumenti MORH-a, MUP-a, Ureda predsjednika Tuđmana jer sam siguran da podjednako, ako ne i više, hrvatsku javnost zanima što se naprimjer događalo tih godina na relaciji Zagreb- Beograd, kako su izgledali razgovori između Tuđmana i Miloševića, što se događalo tijekom pretvorbe i privatizacije ili, naprimjer, što stoji u pozadini ubojstava Josipa Reihl Kira, Ante Paradžika ili Milana Levera", zaključuje Klasić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara