BIT ĆE JOŠ puno naknadnih potresa od kojih će većina proći bez da ih većina ljudi na širem području zamijeti, no neki će biti i jači, kao dva u srijedu ujutro pa ćemo se svi još neko vrijeme tresti i strahovati, rekao je za Index seizmolog dr. sc. Josip Stipčević s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Koliko će trebati da naknadni potresi oslabe ispod 4?

Stipčević kaže da modeli pokazuju da će nakon glavnog potresa broj naknadnih potresa brojem i jačinom s vremenom u prosjeku eksponencijalno padati.

"To sada očekujemo. Prije dva dana imali smo potrese koji su prethodili onom glavnom u utorak", rekao je.

"Vjerujemo da tako jakih više neće biti. Oni bi se, kao i u slučaju zagrebačkog iz ožujka, trebali smirivati. Naravno, proći će tjedni pa i mjeseci dok se područje ne stabilizira. U tom razdoblju sigurno će biti još trešnji tla", dodao je.

Što možemo očekivati u sljedećim tjednima?

Budući da tlo stalno podrhtava, ljude u pogođenoj regiji zanima koliko se često i koliko jakih potresa jačih od 4 ili 5 po Richteru, kakvi su se osjetili u srijedu, može očekivati nakon ovoga razornog od 6.2.

"Oni će sigurno biti relativno česti. Moglo bi ih biti dvadesetak magnitude veće od 4, a nekoliko bi ih moglo biti magnitude oko 5. U prosjeku se obično nakon jakog potresa kakav je bio u utorak, dogodi još barem jedan jak. No ova potresna serija do sada se ponaša pomalo neuobičajeno. Imali smo prvo predpotrese koji su se dogodili u ponedjeljak, a potom jedan glavni u srijedu. Važno je naglasiti da će sigurno biti još jačih potresa. Vrlo vjerojatno više neće biti tako jakih udara kakav je bio u utorak, mada se to ne može u potpunosti isključiti. Mi stalno ponavljamo da još nije sve gotovo. Bit će još jačih potresa koji bi mogli oštetiti zgrade koje su već oštećene. To bi moglo uzrokovati još urušavanja i još žrtava tako da treba biti na oprezu", poručio je naš seizmolog.

Teško je prognozirati koliko će vremena trebati da jačina jačih naknadnih potresa padne ispod 4, no Stipčević smatra da će sigurno trebati još nekoliko mjeseci da se stanje dovoljno stabilizira i da oni postanu rijetki.

"Vidjeli smo da smo nakon zagrebačkog potresa još nekoliko mjeseci svi bili na iglama. Oni će s vremenom biti sve rjeđi i slabiji, no u narednih nekoliko tjedana svakodnevno će biti nekih koje ćemo osjetiti", tumači.

Mogu li potresi u Zagrebu i u Pokupskom utjecati jedan na drugi?

Stanovnike Zagreba koji su doživjeli jak potres u ožujku, a ovih dana osjećaju i efekte potresa kod Petrinje i Gline, zanima kolika povezanost postoji između ta dva rasjeda i niza potresa – mogu li potresi u jednom rasjedu biti okidači potresa u drugom.

Stipčević kaže da se zagrebački potres dogodio na drugom rasjednom sustavu koji nema izravne veze s rasjedom koji ide od Pokupskog, preko Hrvatske Kostajnice prema Banjoj Luci:

"Pokupski rasjed je lateralni rasjed u kojem se krila pomiču okomito na površinu. U njemu dolazi do lateralnog pomaka – krila rasjeda kreću se vertikalno jedno uz drugo i to uzrokuje potres. Na karti rasjeda (dolje) vidi se da ta zagrebački i pokupski rasjed ne komuniciraju izravno. Međutim, kad se na nekom manjem prostoru u relativno kratkom vremenu od nekoliko mjeseci dogode jači potresi, uvijek se nameće pitanje jesu li oni na neki način povezani. Na njega je teško dati jasan odgovor, no svakako će trebati istražiti postoji li neka statistička korelacija između ta dva sustava", rekao nam je.

"To možete zamisliti kao krutu ploču, a mi na primjerima u prirodi vidimo da vrlo jaki potresi magnituda 8 i 9, kakvih srećom nema kod nas, svojim pomacima mogu pomaknuti cijele ploče i uzrokovati potrese u drugim područjima. Kod nas to nije slučaj. Koliko god posljedice potresa u utorak bile katastrofalne, to ipak nisu tako veliki potresi da bi mogli djelovati na toj skali - da bi mogli pomaknuti cijeli blok. Ovdje se vjerojatno radi o napetostima koje su nakupljene u cijeloj regiji zbog pomaka tektonske ploče. Sada je došlo do kritične točke nakupljanja napetosti koje se mogu oslobađati u zagrebačkom i pokupskom potresu. Sada imamo priliku istraživati je li možda potres u Zagrebu bio okidač potresa u Pokupskom", tumači seizmolog.

Mogu li potresi kod Petrinje uzrokovati štete u Zagrebu?

Mogu li naknadni potresi u pokupskom rasjedu uzrokovati značajnije štete na već oštećenim zgradama u Zagrebu?

"Ako se dogodi još neki jači naknadni potres od ovog od 5 stupnjeva koji se dogodio u srijedu ujutro, može se očekivati još nekih manjih šteta. Zato treba pripaziti da se na zgradama koje su bile oštećene u zagrebačkom potresu ne dogodi padanje crjepova ili žbuke. To ne bi trebale biti velike štete, ali one mogu biti opasne za prolaznike. Drugim riječima, u centru Zagreba među oštećenim zgradama treba se kretati oprezno. U nekoliko sljedećih tjedana neki jaki potres može se dogoditi bilo kada", upozorava Stipčević.

Uzrok svih potresa u regiji je jadranska mikroploča

Poznato je da je uzrok svih potresa koji se događaju u našoj regiji jadranska mikroploča, iako se sami rasjedi ne nalaze na njoj.

"Jadranska mikroploča danas je ostatak mnogo veće ploče koja je postojala u dalekoj prošlosti. Ono što je danas ostalo od nje prostire se u Jadranskom moru i u priobalnim područjima. Ona je u interakciji s europskim kopnom koje se nalazi na velikoj euroazijskoj tektonskoj ploči. Tim guranjem u nju jadranska mikroploča uzrokuje pomake tektonskih blokova u kojima nastaju planinski lanci koji okružuju Jadransko more – Dinaridi, Alpe, Apenini te planine u Albaniji i Grčkoj. Ona uzrokuje deformacije euroazijske ploče", tumači naš sugovornik.

"Efekti tog guranja nisu ograničeni isključivo na granicu ploče; dio njih prenosi se i dublje u unutrašnjost euroazijske ploče, što uzrokuje potrese dalje od njihovih granica. Pojednostavljeno govoreći, rasjedi kod Pokupskog i kod Zagreba nalaze se na fragmentima euroazijske ploče, a pritisak jadranske mikroploče glavni je pokretač potresa na ovom području", kaže Stipčević.

Uz Kupu bi moglo doći do propadanja temelja i stvaranja klizišta

Ističe da bi uz obale Kupe moglo doći do likvefakcije tla.

"Tlo natopljeno vodom u normalnim okolnostima ponaša se kao krutina. Međutim, prilikom podrhtavanja tla ta se smjesa pretvara u tekućinu. To je efekt sličan onome kada se vlažno tijesto stavi na veliki bas zvučnik koji podrhtava - ono se pretvori u tekućinu. To znači da bi neki temelji kuća mogli utonuti u tlo, a eventualno se mogu pojaviti i klizišta", upozorava.

Zašto se potres kod Petrinje osjetio tako daleko?

Naš seizmolog objasnio je i zašto se potres kod Petrinje osjetio tako daleko, sve do Beča i Milana.

"Stvar je u tome što je taj potres bio i vrlo jak i plitak. Prema prvim proračunima epicentar se nalazio na dubini od oko 10 km, no ta procjena će se vjerojatno nešto promijeniti nakon daljnjih analiza. Kod ovako plitkih potresa i značajnih magnituda dolaze do izražaja tzv. površinski valovi koji se šire efikasnije od prostornih valova jer im amplituda, odnosno razmak između brijega i dola vala, opada s kvadratom, a ne s kubom udaljenosti od žarišta potresa kao što je to slučaj za prostorne valove", govori seizmolog.

"To je zbog toga što se energija površinskih valova rasipa samo po površini Zemlje umjesto po cijelom volumenu. Njihove su amplitude na određenoj udaljenosti od žarišta potresa stoga veće a periodi su dulji, tako da je i osjećaj kod prolaska tih valova znatno drugačiji nego kod prolaska prostornih valova. To su ujedno i valovi koji prouzroče najveća razaranja infrastrukture", zaključuje Stipčević.