FOTO: HZJZ/Getty

INFORMACIJA da je ptičja gripa H5N8 zabilježena na jednom gospodarstvu u Virovitičko-podravskoj županiji te da će zbog toga biti provedena eutanazija u cijelom selu Križnica, izazvala je različite reakcije u javnosti.

Neki su u duhu teorija zavjere požurili s komentarima kako je ptičja gripa izmišljena bolest, kao i mnoge druge, drugi da je to propaganda uvoznika mesa smišljena da se unište domaći proizvođači, treći da su to zastrašivanja farmaceutske industrije itd.

Takve su konstrukcije besmislene jer je opće poznata stvar da su sami poljoprivrednici uvijek ti koji prijavljuju bolest i pomor vlastite peradi u nastojanju da otkriju uzroke i ublaže štete. U novom hrvatskom slučaju vlasniku je uginulo 15 komada peradi. Osim toga svim uzgajivačima kojima se pobije perad šteta će biti nadoknađena. No laicima se ipak može učiniti da je masovna eutanazija u stotinama i tisućama jedinki nepotrebna ili previše drastična mjera.

S druge strane vijest može pokrenuti širenje panike jer se termin ptičja gripa posljednjih godina često povezuje s virusima s vrlo visokim stopama smrtnosti. Stoga je važno znati i razumjeti što je ptičja gripa, kako ona postaje opasna za ljude, zašto se provode mjere eutanazije i koliko je konkretan virus opasan za ljude.

H5N8 je vrlo opasan za perad

Ptičju gripu prenose ptice selice, prvenstveno one koje obitavaju uz vodene površine. U Slavoniji smo u 10. mjesecu imali slučaj labudova koji su uginuli od virusa H5N8. No on je poznat još iz 2013. kada je krenuo u Koreji. Od tada je obišao svijet, a epidemija je bilo kod domaće peradi, ne samo kod divljih ptica, u SAD-u, u Kanadi, u Europi i u Hrvatskoj. Posljednji put izbila je u studenom u Mađarskoj gdje je ubijeno oko 9000 purana.

Zašto masovna eutanazija?

Epidemiolog Bernard Kaić za Index kaže da je H5N8 jedan od brojnih virusa influence kod ptica koji se smatra visoko patogenim i opasnim iz dva ključna razloga.

„Zašto se eutanazira perad? Ako se to ne učini, virus se lako može prenositi na druga jata, a onda nastaje velika šteta za gospodarstvo. Do sada su epidemije kod domaće peradi bile uspješno zaustavljane pa vjerujem da će tako biti i ovaj puta. Drugi razlog je taj što virus, ako dovoljno dugo cirkulira kod domaće peradi, može razviti sposobnost da prijeđe na ljude. To se već događalo s virusima H5N1 i H7N9 koji se posljednji pojavio u Kini. On je pod posebnom pozornošću jer ima individualnih prelazaka s peradi na ljude, a tada uzrokuje vrlo visoku smrtnost. H5N1 kod ljudi ima smrtnost od preko 60 posto, a H7N9 preko 40 posto“, objasnio je Kaić.

Kako ptičja gripa postaje opasna za ljude?

H5N8 u zadnje tri godine, koliko cirkulira, još nije uzrokovao niti jedan dokumentirani slučaj obolijevanja kod ljudi. No nitko ne može garantirati da se taj skok neće dogoditi. Naprotiv, što duže je u opticaju, veća je vjerojatnost da će postati opasan i za ljude.

„Pandemije nastaju zahvaljujući mutacijama ili rekombinacijama virusa, kada se virus promijeni na takav način da može napasti ljudske stanice i prenositi se među ljudima. Prirodni rezervoar virusa gripe su ptice. On se na ljude može prenijeti izravno na takav način da mutira i postane zarazan za ljude, no češće se prvo prenosi na svinje koje imaju receptore i za ptičje i za ljudske viruse. Kada neki virus duže vrijeme cirkulira, postoji strah da se njime mogu zaraziti svinje u kojima se potom može rekombinirati s drugim virusima i na taj način steći sposobnost prijenosa na ljude, a potom i s čovjeka na čovjeka. Posebno je opasna mogućnost da pritom zadrži visoku patogenost. H5N1 i H7N9 se posljednjih godina izravno prenose s peradi na ljude. Ti prijenosi su za sada pojedinačni, a da bi se mogli početi prenositi s čovjeka na čovjeka morali bi jače mutirati. Tzv. svinjska gripa iz 2009. nastala je zbog rekombinacije virusa u svinjama. S druge strane velika pandemija poznata kao Španjolka, koja je 1918. odnijela desetke milijuna života, najvjerojatnije se prenijela izravno s ptica na ljude“, pojasnio je Kaić (ilustracija dolje).

Pandemije koje su harale i koje haraju svijetom

Virusi gripe dijele se po tipovima na A, B, C i D. Ljudski virusi tipa A i B uzrokuju sezonske epidemije, s time da je tip A najopasniji. Oni iz skupine C uglavnom uzrokuju blage bolesti dišnih putova, a smatra se da ne uzrokuju epidemije. Virusi tipa D prvenstveno uzrokuju bolesti kod stoke, a ne kod ljudi.

Virusi tipa A dijele se na podskupine prema proteinima hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N), svojevrsnim štapićima na njihovoj površini koji im omogućavaju ulazak u stanice domaćina. Postoji 18 različitih podtipova hemaglutinina i 11 podtipova neuraminidaza.  Stoga se virusi označavaju oznakama H od 1 do 18, a N od 1 do 11.

Virus gripe prenosi se u kapljicama izbačenim kihanjem ili kašljanjem. Kada osoba udahne kapljicu ispunjenu virusima, hemaglutinin se veže za enzime u stanicama sluznice u dišnom traktu. Enzim proteaza reže hemaglutinin na pola što genetskom materijalu virusa omogućuje da uđe u stanicu i počne se množiti.

Iako virusi mogu nositi istu oznaku, primjerice H1N1, oni nisu nužno identični. Tako je u novijoj povijesti više različitih virusa H1N1 uzrokovalo različite pandemije (ilustracija dolje). Posljednjih godina sezonske gripe uglavnom uzrokuju virusi H1N1 i H3N2. Budući da oni stalno pomalo mutiraju, njihovi proteini se mijenjaju. Kada postanu dovoljno različiti od onih na koje je organizam stekao imunitet cijepljenjem ili prirodnim putem, virus ponovno može izazvati infekciju.