Pitali smo Vuka Vukovića kojih mu je pet omiljenih knjiga
“ZADALI ste mi težak zadatak. Prva reakcija mi je bila odgovoriti da je nemoguće izdvojiti samo 5 knjiga, odnosno da mogu po svakom žanru izdvojiti bar 5 knjiga koje smatram vrijednima, ali i da ih svatko treba pročitati. Odlučio sam uopće ne spominjati beletristiku jer to bi doista bilo preteško, ali i presubjektivno. Beletristika je poput filmova, svatko ima specifičan ukus i tu ne vrijedi raspravljati”, poručio nam je poznati mladi ekonomist s doktoratom Oxforda Vuk Vuković kao odgovor na prijedlog da našim čitateljima preporuči pet omiljenih knjiga.
“Stoga sam napravio krnji popis u kojem ću svakako varati pa vam preporučivati knjige u nastavcima”, zaključio je Vuković.
Evo njegovih preporuka, u kojima se našlo više od pet naslova.
Antifragile - Nassim N. Taleb
U svojoj najboljoj knjizi Taleb definira koncept anti-fragilnosti: najbolji sustavi i organizmi su oni koji uče na greškama, koji imaju koristi od volatilnosti, od šokova i od disrupcija (poput evolucije ili trial&errora u poduzetništvu).
Krhki (fragilni) sustavi se boje promjene i šokova i štite se (neuspješno) od njih (i propadaju kada se dogodi "black swan" događaj), robusni sustavi su neosjetljivi na promjenu i šokove, dok su anti-fragilni sustavi oni koji sa svakim šokom, s velikom volatilnošću postaju sve jači i jači. Antička hidra je primjer anti-fragilnosti: odrežeš joj glavu, narastu dvije nove. Avionska industrija je još jedan: svaki pad aviona čini sustav još sigurnijim jer se radi na tome da se iste greške nikada ne ponove. Osim toga, Talebov koncept investiranja se zasniva na anti-fragilnosti i konveksnim isplatama. Ako želite shvatiti što to znači - pročitajte knjigu.
Zapravo, pročitajte kompletan Talebov Incerto, skup od 4 knjige: Fooled by Randomness (2004), Black Swan (2007), Antifragile, i Skin in the Game (2018)) da potpuno shvatite njegovu filozofiju i onda koncentričnim krugovima čitajte sve na što se Taleb referira - od beletristike do znanosti, od autora koje kritizira do onih koje hvali. Tako ćete morati pročitati i Smitha, i Poppera, i Hayeka (pa ih neću posebno navoditi u ovoj listi), ali i Hegela i Platona. Trebat će vam par godina. Isplati se.
Thinking, Fast and Slow - Daniel Kahneman
Brilijantni psiholog i bihevioralni ekonomist Kahneman u ovoj knjizi sažima svoj kompletan životni opus za koji je nagrađen Nobelovom nagradom. Ako želite bolje razumjeti ljudsku prirodu i psihologiju, zašto smo loši u donošenju odluka, zašto smo podložni kognitivnim pristranostima, zašto nam je teško razumjeti statistiku, kako donosimo financijske odluke i sl., umjesto pop-psiholoških papazjanija kakve ljudi često kupuju, čitajte Kahnemana.
The Logic of Collective Action - Mancur Olson
Olson je vrlo vjerojatno najbolji ikada politički ekonomist te, ako moram odabrati jednu njegovu knjigu, onda je to svakako ova u kojoj Olson definira pojam free ridera (tzv. neplatiša) i objašnjava logiku interesnih skupina u društvu. Male, dobro organizirane skupine s usko definiranim interesom svih članova vrlo uspješno brane vlastiti interes, pogotovo u političkom procesu i redistribuciji resursa. Nasuprot njima, velike neorganizirane grupe upravo zbog fenomena neplatiše ne uspijevaju natjerati svoje članove na organizaciju i tako ne uspijevaju riješiti problem kolektivnog djelovanja.
Tu ću opet preporučiti da čitate i druge dvije njegove knjige: Rise and Decline of Nations (1982) te Power and Prosperity (2000), ali i sjajnu knjigu nobelovke Elinor Ostrom (1990): Governing the Commons čiji se glavni temelji nalazi upravo u logici kolektivnog djelovanja.
Guns, Germs, and Steel - Jared Diamond
Brilijantna knjiga iz 1997. za koju je Diamond osvojio Pulitzera i kroz koju predstavlja svoju teoriju o razvoju društava tijekom posljednjih 13.000 godina, od početka agrarne revolucije. Objašnjava u nevjerojatnim detaljima sve faktore koji su doveli do dominacije euroazijske civilizacije nad svima ostalima. Odbacuje argumente intelektualne, moralne i genetičke superiornosti i dokazuje kako su nas formirale inicijalne geografske razlike koje su proizvele ogroman tehnološki jaz između Euroazije i ostatka osvojenog svijeta. Nemojte misliti da se odgovor krije u naslovu. To je tek površinski argument njegove iznimno duboke teorije. Korak dalje u tumačenju uspona i pada civilizacija je načinio u knjizi Collapse. How Societies Choose to Fail or Succeed (2005).
Why Nations Fail - Daron Acemoglu & James Robinson
Iako ju neki smatraju kao kritiku Diamondova pristupa, ona je zapravo dopuna njegove teorije. A&R kažu da će društvo biti napredno i ostvarivati bogatstvo tek kada ostvari potpune političke slobode i političku uključivost društva. Drugim riječima: nema ekonomskih sloboda bez političkih sloboda. Ako su političke institucije zarobljene od strane elita, one postaju ekstraktivne, služe elitama za bogaćenje i onemogućavaju blagostanje naroda. Ako su političke institucije uključujuće, gdje moć nije koncentrirana već disperzirana i decentralizirana, onda će takvo institucionalno okruženje poticati inovaciju i kreativnu destrukciju i dovesti do održivog ekonomskog razvoja.
Preporučujem i njihovu prvu knjigu iz 2006: Economic Origins of Dictatoships and Democracies, pogotovo za one koje interesiraju odnosi diktatura i demokracija.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati