PREMIJER Andrej Plenković naglasio je danas na otvorenju konferencije "Dani regionalnog razvoja i fondova EU" kako je jedna od najvažnijih aktivnosti buduće vlade nakon parlamentarnih izbora pristupanje reviziji Nacionalne razvojne strategije.

"Mi smo već danas uočili da su ciljevi koje smo pisali prije nekoliko godina već sad zreli za reviziju jer ih Hrvatska usvaja brže i učinkovitije nego što smo tada planirali", poručio je Plenković. Dodao je i kako Hrvatsku očekuje daljnji gospodarski rast, pad javnog duga u BDP-u i još europskog novca.

Hrvatska, naglasio je premijer Plenković, obilježava 10 godina članstva u EU u ozračju rata u Ukrajini, terorističkog napada Hamasa na Izrael, naposljetku i rata na Bliskom istoku koji je pojačao ilegalne migracije. Pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini istaknuo je kao jedan od razloga zašto se na razini EU baš u ovom trenutku pregovara o reviziji postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

"Tu je i želja da se stavi veći naglasak na nezakonite migracije, jačanje daljnje europske industrijske baze, strateške autonomije europskog gospodarstva i ubrzane klimatske promjena koje utječu na naše živote i stvaraju velike štete", predočio je premijer okvir unutar kojeg se Hrvatskoj događaju promjene potaknute korištenjem europskog novca otkako je Hrvatska 2013. postala članica EU.

Erlić: Pred Hrvatskom nova financijska omotnica u iznosu od 25 milijardi eura

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić iz Šibenika je poručio da Hrvatska ima 13 milijardi eura odobrenih zahtjeva za nadoknadu EU sredstva u idućoj godini. "To nas stavlja u poziciju da možemo reći da smo uspjeli, da smo potrošili sva sredstava i da ćemo opravdati sva sredstva Europskoj komisiji iz naše prve pune financijske perspektive, a to je veliki uspjeh, veliko postignuće", kazao je resorni ministar na skupu. Skup je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU povodom 10. obljetnice otkako je Hrvatska postala najmlađa članica EU.

Ministar Erlić je kazao i kako je ova godina za Hrvatsku po mnogočemu posebna. Osim po pristupanju eurozoni i Šengenu, ovo je, po riječima ministra, ujedno i godina u kojoj Hrvatska završava svoju prvu financijsku perspektivu.

"Zapravo smo došli do kraja. Ovo je zadnji mjesec provedbe projekata i zgleda pomalo nestvarno da smo tu i da je prvih 10 godina iza nas. Ako ćemo po nečemu pamtiti tih 10 godina, uz brojne pogodnosti našeg članstva, onda su to zasigurno brojni EU projekti i ulaganja iz EU fondova koja su realizirana diljem Hrvatske. Nema kraja u Hrvatskoj gdje se nešto nije realiziralo i nije došla svima dobro poznata tabla 'sufinancirano sredstvima fonda EU'", istaknuo je Erlić.

Najveći dobitnici prvih 10 godina Hrvatske u EU su jedinice lokalne samouprave, kazao je i dodao da je pred Hrvatskom nova financijska omotnica u iznosu od 25 milijardi eura.

"Bez koordinacije i upravljanja naše vlade danas ne bismo bili ovdje s ovakvim rezultatom", ustvrdio je ministar Erlić.