Plenković: Hrvatska je na hrvatskoj strani u raspravi o rastu EU-a
CILJ neformalnog sastanka čelnika EU-a u četvrtak u Belgiji je dogovoriti konkretne mjere za sljedećih godinu ili dvije u pogledu dovršetka jedinstvenog tržišta, a za Hrvatsku je važno da u pregovorima o idućem višegodišnjem proračunu osigura uvjete za daljnji rast gospodarstva, izjavio je premijer Andrej Plenković.
Čelnici država članica okupili su se u dvorcu Alden Biesen iz 16. stoljeća u Flandriji, stotinjak kilometara istočno od Bruxellesa, na neformalnom sastanku na kojem je glavna tema jačanje gospodarske konkurentnosti u novom geopolitičkom kontekstu.
"Cilj je dogovoriti konkretne mjere za sljedećih godinu ili dvije u pogledu dovršetka jedinstvenog tržišta, pojednostavnjenja propisa i smanjenja administrativnih barijera za gospodarstvo", rekao je Plenković po dolasku na samit.
Hrvatska i pregovori o novom proračunu
Za Hrvatsku je važno da u kontekstu pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru i boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta osigura prilike za svoje gospodarstvo te nastavi sa snažnim rastom, koji je bio dvostruko, pa i trostruko veći od europskog prosjeka, istaknuo je Plenković.
Unutar Europske unije zasad nema suglasja o tome kako potaknuti rast i zaustaviti zaostajanje za SAD-om i Kinom. Francuska i Španjolska zagovaraju zajedničko zaduživanje za financiranje prijeko potrebnih investicija od zajedničkog interesa, dok Njemačka i više drugih zemalja to odbacuju i inzistiraju na deregulaciji kako bi se gospodarstvu omogućilo lakše poslovanje.
Na pitanje na čijoj je strani Hrvatska, Plenković je odgovorio: "Na hrvatskoj strani."
"Mi smo na hrvatskoj strani, a hrvatska strana je da smo ekonomija koja je posljednja ušla u EU, 2013. godine, da još uvijek sustižemo najrazvijenije te da smo u naših deset godina mandata podigli stupanj razvoja za 17 postotnih bodova u odnosu na prosjek EU-a prema kriteriju kupovne moći", rekao je Plenković.
Kaže da je iznimno važno dovršiti jedinstveno tržište i ukloniti barijere koje ga čine manje jedinstvenim nego što bi trebalo biti.
"Moramo i dalje raditi sve što je potrebno kako bi naš i europski pravni i investicijski okvir bio povoljan za gospodarstvo i za one koji će u Hrvatsku ulagati", rekao je premijer.
Dodao je da je njegova vlada napravila velike iskorake u smanjenju poreznog opterećenja i rasterećenju gospodarstva i građana.
"Svake smo godine imali cikluse ukidanja različitih nameta i time smo davali prostor gospodarstvu da investira u ono što je bitno", rekao je.
Četiri prioriteta Europske unije
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da EU u ovom trenutku ima četiri prioriteta. Prvi je produbiti i dovršiti jedinstveno tržište te ukloniti birokratske barijere.
Drugi je osigurati uvjete da europska poduzeća mogu rasti, za što je potrebno dinamično tržište kapitala kako bi mala i srednja poduzeća mogla doći do potrebnih financijskih sredstava, a velike tvrtke ulagati u inovacije i modernizaciju kako bi se mogle natjecati na globalnoj razini.
Treći je prioritet diversificirati trgovinu zaključivanjem novih trgovinskih sporazuma, zaštititi europske tvrtke od nepoštene konkurencije i ekonomske prisile te smanjiti troškove energije.
Kao četvrti prioritet Costa je naveo potrebu za većim i kvalitetnijim ulaganjima, istaknuvši da će se o javnim investicijama razgovarati u okviru pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru, dok je trenutačni prioritet osloboditi privatne investicije, mobilizirati štednju i usmjeriti je prema ulaganjima.