"HRVATSKA može u sljedeće dvije godine ispuniti svoja dva cilja, ulazak u šengenski prostor i eurozonu, i za to ima punu potporu i razumijevanje unutar Europske unije", izjavio je danas u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

On je sudjelovao na dvodnevnom summitu čelnika država članica EU, a na kraju je održan i summit eurozone u inkluzivnom formatu, što znači da su sudjelovale sve članice EU, a ne samo one koje dijele zajedničku valutu.

"Naš temeljni cilj je ulazak u Schengen, za što smo ispunili sve tehničke kriterije, želimo ući 2022. i mislim da ćemo u tome uspjeti jer ne vidim više nikakve prepreke. Također, što se tiče europodručja, Hrvatska ispunjava sve obveze iz akcijskog plana i ambicija je da uđemo početkom 2023. godine", rekao je Plenković.

To znači da bi Hrvatska na desetu obljetnicu svog članstva u EU postala dio najužih integracija. Plenković je dodao da za ispunjavanje tih ambicija Hrvatska ima potporu svih relevantnih čimbenika u EU.

"Nijedna slavenska zemlja nije potpisala pismo o Mađarskoj"

Jedna od tema summita, koja uopće nije bila na dnevnom redu, ali se nije mogla izbjeći, bilo je pitanje prava LGBTIQ osoba, nakon što je mađarski parlament nedavno izglasao zakon koji je ocijenjen kao diskriminatoran prema seksualnim manjinama. Plenković je rekao da u toj raspravi namjerno nije sudjelovao jer je smatrao da za to nema potrebe.

"Ono što je bitno jest da je Hrvatska protiv bilo kakve diskriminacije, poštujemo ljudska prava, prava svih manjina i tu nemamo nikakvih dilema", rekao je.

Istaknuo je da je u ovakvim situacijama posao Europske komisije da vidi je li riječ o kršenju pravne stečevine i vrijednosti na kojima počiva EU i da, ako se to ustanovi, pokrene odgovarajuće postupke. Pred početak summita čelnici 17 država članica potpisali su pismo u kojem su kritizirali mađarski zakon i pozvali na poštivanje prava svih manjina. Hrvatska nije bila među potpisnicima toga pisma.

"Nismo mi tu jedini. Nijedna slavenska zemlja nije se pridružila tom pismu. Ogromna je razlika između zemalja srednje i istočne Europe s jedne strane i zapadne Europe s druge strane", rekao je Plenković. Dodao je da su ovakve teme pune naboja, da dijele države članice, a da bi Europska unija zapravo trebala raditi na zajedništvu, premošćivati razlike među njima.

"Ove teme, koje su nerijetko ideološki obojene, posljednjih godina munjevito dovode do raskola, do politizacije i svatko tu nastoji dodvoriti se svom biračkom tijelu", zaključio je Plenković.