"HRVATSKA je pobijedila covid-19. Ova vlada je pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju", rekao je premijer Plenković 26. svibnja.

"Kakvo bi bilo ozračje u Hrvatskoj da smo imali 3000 mrtvih? A moglo se dogoditi. Uspjeli smo limitirati broj zaraženih i broj umrlih", poručio je Plenković u nastavku izjave u kojoj je, treba to naglasiti još jednom, ponosno konstatirao da je njegova vlada "pobijedila covid-19".

Do kraja godine ćemo vrlo vjerojatno imati više od 3000 mrtvih

Kako ta pobjeda vlade Andreja Plenkovića nad epidemijom covida-19 izgleda u praksi, imamo priliku vidjeti ovih dana.

U Hrvatskoj ovih dana od posljedica covida-19 umire po 50-70 ljudi. Dosad ih je umrlo 2233, a jednostavna matematika govori da bismo, ako se nastavi trend koji zasta ne pokazuje nikakve znakove značajnijeg usporavanja, do kraja godine vrlo lako mogli imati više od 3000 mrtvih.

Tada ćemo znati, kako je to rekao Plenković krajem svibnja, "kakvo je ozračje u Hrvatskoj s 3000 mrtvih".

Sada smo među najgorima na svijetu

Da je Hrvatska u drugom valu korone jedna od najneuspješnijih zemalja na svijetu, do sada je jasno gotovo svima.

O tome svjedoče podaci o dnevnom broju novih slučajeva zaraze na milijun stanovnika, a naročito u usporedbi sa zemljama koje su donedavno bile na glasu kao zemlje u kojima se virus nezaustavljivo širi u populaciji.

Stvarno stanje s dnevnim brojem novozaraženih u Hrvatskoj je vrlo vjerojatno puno gore od onog koje pokazuju službene brojke jer je Hrvatska, kao što su ozbiljni znanstvenici već upozoravali, dosegla svoj plafon testiranja, a udio pozitivnih u broju testiranih nam strelovito raste.

Unatoč ovim izuzetno zabrinjavajućim brojkama, Hrvatska je do prije nešto više od tjedan dana po strogoći mjera bila jedna od najliberalnijih zemalja Europe, a ministar zdravstva Vili Beroš te član Nacionalnog stožera civilne zaštite Krunoslav Capak uvjeravali su nas da nema šanse za novi lockdown.

"U Hrvatskoj, nažalost, očekujemo porast broja umrlih i pritisak na bolnice i medicinsko osoblje kroz cijeli prosinac. Budući da uvedene mjere nisu posebno stroge i kasno su uvedene, vrlo je vjerojatno da nećemo vidjeti onakav učinak kakav bi nam omogućio sigurno druženje s najmilijima preko blagdana. S ovakvim brojevima koje ima Hrvatska, većina zemalja bi se odlučila na najstrože moguće mjere", rekla je u velikom intervjuu za Index Petra Klepac, koja predaje zarazne bolesti na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) te prati pandemiju od njezinih početaka.

> Hrvatska znanstvenica iz Londona za Index: Nema indikacija da se krivulja izravnava

"Nema indikacija da se krivulja izravnava ili da smo da na vrhuncu bili prije mjesec dana"

"Nema nikakvih čvrstih indikacija da se krivulja izravnava ili smanjuje kao što to neki tvrde niti je bilo čvrstih indikacija da smo na vrhuncu epidemije prije mjesec dana, kada se to isto tako tvrdilo. Odraz epidemiološke situacije s različitim vremenskim odmacima možemo vidjeti i u broju hospitaliziranih slučajeva, broju ljudi na respiratoru te, konačno, na broju umrlih. Ti brojevi svi rastu", upozorila je Klepac.

Da je situacija s epidemijom u Hrvatskoj, najblaže rečeno, zabrinjavajuća, govori i apel 26 znanstvenika i liječnika na čelu s našim vrhunskim znanstvenicima Ivanom Đikićem i Nenadom Banom.

> Apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu: Duboko smo zabrinuti, ovo su naše preporuke

"Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama", poručili su znanstvenici.

> Apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu: Duboko smo zabrinuti, ovo su naše preporuke

WHO objavio popis regija koje najgore stoje, prvih šest je u Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija na svojim stranicama objavljuje interaktivnu kartu na kojoj se može vidjeti incidencija, odnosno broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika u razdoblju od 7 ili 14 dana, i to prema županijama (subnacionalnim regijama) u Europi i većem dijelu Azije. 

Prvih šest mjesta među najgorim regijama po sedmodnevnoj incidenciji zauzima šest hrvatskih županija - Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka.

> WHO: Ovo su najgore regije po novozaraženima. Hrvatske županije na prvih 6 mjesta

Hrvatska gubi bitku s koronom

Ukratko, Hrvatska gubi bitku s epidemijom koronavirusa.

Umjesto da su se vladin Stožer i Beroševo Ministarstvo zdravstva cijelo ljeto pripremali za jesen i zimu te na vrijeme i jasno najavili kakve ćemo mjere uvoditi ovisno o brojkama novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih, dakle po principu "semafora" kakav je uveden u nizu zemalja zapadne Europe, vlada i Stožer čekali su do zadnjeg trenutka na uvođenje novih mjera koje, prema ocjenama relevantnih znanstvenika, i dalje nisu dovoljne.

Hrvatska je u prvom valu epidemije prošla dobro, ali u drugom valu smo doslovno među najgorima na svijetu. Upravo zbog toga se nameće pitanje: Ako je vlada pobijedila covid u prvom valu epidemije, tko onda gubi bitku u drugom valu epidemije? Ako je za dobar rezultat u prvom valu bila zaslužna vlada, tko je onda kriv za izgledni poraz u drugom valu? 

Za Plenkovića su odgovorni građani i sam virus 

Ako se pita Plenkovića, za lošu situaciju u drugom valu epidemije, naravno, nije kriva njegova vlada nego - građani. To je bilo jasno iz njegova obraćanja prilikom najave novih mjera.

> Svijet po Plenkoviću: Vi građani ste krivi za stroge mjere, ja sam vas upozoravao

Kad su premijera nedavno pitali osjeća li se odgovornim za velik broj preminulih od koronavirusa, Plenković je odgovorio: "Za smrti je najviše odgovoran covid-19."

> Plenković: Za smrti je odgovoran covid-19

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.