Foto: Hina

PROSLAVA 60-te obljetnice Rimskih ugovora, te izbori u Francuskoj i Njemačkoj bili su ključni događaji 2017. u EU koja ove godine nije obilovala tako dramatičnim događajima kao godinu prije toga, ocijenio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković na Press klubu Europa, gdje je također odgovarao na pitanja o presudi bosanskohercegovačkoj šestorici i hrvatskom "koketiranju" s V4.

Nakon 12 godina "kriznog menadžmenta" u EU, te 2016. koja je obilovala dramatičnim događajima,  ova godina bila je nešto mirnija, ocjena je hrvatskog premijera.

"Proslava Rimskih ugovora u kontekstu Brexita bila je prigoda za sve nas da udahnemo novu energiju, novi poticaj europskom projektu", rekao je Plenković na prvom Press klubu Europa na kojem bi i ubuduće političari i novinari trebali razmjenjivati mišljenja i otvarati teme važne za EU.

"Drugi događaj bio je izbor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona a treći ostanak Angele Merkel". Spoj francuskog entuzijazma i njemačke realnosti djelovat će konsolidirajuće na europski projekt koji se, smatra Plenković, "ove godine nije suočio s toliko velikim problemima" .

Godina 2016. bila je godina Brexita gdje je tadašnji premijer David Cameron napravio "kapitalnu pogrešku", godina negativne atmosfere, godina nakon koje su profitirale one snage koje su donijele val populizma, i lijevog i desnog.

Građanima se kumuliralo nezadovoljstvo, rekao je Plenković ali i naglasio da "te stranke ne nude rješenja, one zabljesnu ali ne nude konsolidiranu politiku".

Migracijska kriza imala je enormne političke posljedice po europski projekt. Neka društva ne reagiraju kao neka druga. Srednja Europa ima otpor prema primanju migranata te stoga treba jačati vanjsku dimenziju europske politike jer će Europa u tom slučaju imati manje problema unutra.

"Da bismo spriječili takve razlike moramo ojačati vanjsku dimenziju, jačati vanjske granice i razvijati partnerstvo sa zemljama tranzita i zemljama porijekla. Što je vanjska dimenzija politika jača to imamo manje problema unutra".

Koketira li Hrvatska s V4?

Zemlje Višegradske skupine - Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska - protive se imigraciji i raspodjeli migranata prema obveznim kvotama, a Hrvatska se, prema ocjeni nekih novinara, približava tom projektu i "koketira" s Poljskom i Mađarskom koje Europska unija proziva zbog nekih njihovih politika.

"Ne znam gdje vi vidite koketiranje", odgovorio je Plenković.

Naglasio je da je uloga premijera Viktora Orbana bila ključna u vrijeme kada je Hrvatska dovršavala ulazak u EU, a što se tiče poljske vladajuće stranke Pravo i pravda, naglasio je da to nije njegova "politička obitelj".

Mađarska nema na europskoj razini ništa što bi bilo zabrinjavajuće a o Poljskoj se vodi rasprava, istaknuo je Plenković.

Premijer je također istaknuo kako ne smatra da je Hrvatska nesimpatična u očima Europe jer se često javljaju kao tema hrvatski problemi sa susjedima, ali i dodao da se možda na Zagreb ponekad gleda kao na "nestaška".

Presuda šestorici: "Legitimno je reći prihvaćam ali se ne slažem"

Novinare je zanimalo i da premijer još jednom komentira svoje izjave oko presude bosanskohercegovačkoj šestorici gdje je kroz nekoliko dana reterirao u svojim izjavama.

"Nismo ništa rekli pa reterirali", rekao je Plenković, dodajući da nitko nije rekao da ne prihvaća presudu, da ni jedna europska institucija niti vlada ništa nije rekla negativno o Hrvatskoj ni u kojem trenutku ni na kojoj razini, te da je minuta šutnje u Saboru bila za sve žrtve.

"Legitimno je reći prihvaćam ali se ne slažem, imamo pravo na svoj stav", rekao je dodajući još jednom da je Hrvatska tražila da bude prijatelj suda tri puta u predmetu šestorici sud je odbio tri puta.

Novo proširenje EU tek 2024-2025

Hrvatska je veliki zagovornik nastavka politike proširenja ali njega prije 2024.-2025. vjerojatno neće biti, rekao je Plenković uz ocjenu da treba "biti realan" jer i Hrvatska je očekivala ući puno ranije nego se to dogodilo.

Zagreb će ulazak BiH u EU "držati na toplom", rekao je.

Na pitanje hoće li Hrvatska riješiti pitanje granica sa susjednim zemljama prije njihova ulaska u EU, Plenković je kazao da Zagreb stoji na stajalištu da granice država trebaju biti granice iz 25. lipnja 1991. odnosno bivših republika, ali i naglasio da Bruxelles to pitanje ne vidi kao posebno dramatično.

Ponovio je da su ulazak u Schengen i u eurozonu dva strateška cilja Hrvatske za sljedeće dvije godine.

Vlada se također intenzivno priprema za predsjedanje EU-om 2020., te tom prigodom planira summit na kojemu bi dala snažan impuls onome što je bitno susjedstvu.

Te godine također će i Rijeka biti europska prijestolnica kulture, što je projekt koji vlada snažno podupire.