PROPAST HRVATSKE

Plenković: Ljudi će se uskoro vraćati u Hrvatsku. Demografkinja: Otkud mu to?

Plenković: Ljudi će se uskoro vraćati u Hrvatsku. Demografkinja: Otkud mu to?
Foto: Pixsell/Vjeran Zganec Rogulja

PREMIJER Andrej Plenković u srijedu je u Čakovcu govorio o iseljavanju iz Hrvatske nakon ulaska u EU. Rekao je kako je to dvosmjerna komunikacija, da će se trendovi izbalansirati i da će se ljudi uskoro vraćati. Kako je istaknuo, to se dogodilo svim novim članicama EU-a.

Što o tome misli pitali smo demografkinju Sanju Klempić Bogadi, pročelnicu Odsjeka za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za migracije i narodnosti.

>>Plenković: Ljudi će se uskoro vraćati u Hrvatsku

>>Najbolji hrvatski učenici idu po medalje u Rusiju. Žele se odseliti iz Hrvatske

"Ne znam na čemu premijer temelji optimizam, ali ja ne očekujem da će u idućih par godina doći do značajnijih promjena. Kod iseljavanja iz Hrvatske glavni razlog uz ekonomsku situaciju je i opći osjećaj da u Hrvatskoj nema perspektivnosti, te da ljudima ulaganje u obrazovanje, u sebe, rad i trud ne garantira uspjeh. Ljudi osjećaju da u Hrvatskoj uz pošten rad ne mogu ostvariti svoje životne ciljeve, ne mogu si priuštiti otići na putovanje, odmor, dakle ne mislim tu na neko bogaćenje, već neke standardne stvari koje su uobičajene u većini zemalja EU-a", objasnila je za Index Sanja Klempić Bogadi.

Također ističe kako je točno da je migracija uvijek dvosmjerna, samo je, kaže, velika razlika u tome koliko ih se vraća u Hrvatsku, a koliko ih odlazi iz nje.

Analizirala je podatke njemačkog Federalnog statističkog ureda i svi podaci govore da je Njemačka, slično kao i tijekom tzv. gastarbajterskih godina, najatraktivnije migracijsko odredište za hrvatske građane.

"Snažno gospodarstvo s velikim mogućnostima zaposlenja, geografska blizina, ali i dobro razvijene migrantske mreže razlozi su koji će utjecati na nastavak migracijskih tokova na relaciji Hrvatska-Njemačka", rekla je demografkinja Klempić Bogadi.

U pet godina od ulaska u EU za trećinu povećan broj Hrvata u Njemačkoj

Dodaje kako će se iseljavanje iz Hrvatske nastaviti, ali u manjem broju, zbog dobne strukture stanovništva u Hrvatskoj.

"Najviše iseljenih je između 25 i 49 godina, to su ljudi u radno aktivnoj dobi, a nama se tako smanjuje radni kontingent koji bi se mogao iseliti iz Hrvatske", dodaje.

Analiziramo li podatke o broju hrvatskih državljana u Njemačkoj od 2001. do 2017., možemo, kaže, izdvojiti dva razdoblja. Prvo je trajalo do kraja 2012., kada se njihov broj po godinama uglavnom kretao između 220.000 i 236.000. U godini prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 31. prosinca 2012. u Njemačkoj je živio 224.971 hrvatski državljanin. Drugo razdoblje započinje 2013. i karakterizira ga veliki porast broja osoba s hrvatskim državljanstvom koje žive u Njemačkoj.

U pet godina njihov se broj, kaže demografkinja, povećao za trećinu. Njemački Federalni statistički ured navodi da je 31. prosinca 2017. u Njemačkoj živjelo 367.905 osoba s hrvatskim državljanstvom.

Evo koliko se ljudi vratilo iz Njemačke

"Tako veliki porast u petogodišnjem razdoblju upućuje na vrlo intenzivan proces doseljavanja hrvatskih državljana. Od 2001. do 2017. Hrvatsku je napustilo i doselilo se u Njemačku 365.338 stanovnika. Analiza po godinama pokazuje pojačanje intenziteta od 2013.godine. Od 2013. do 2017. u Njemačku se iz Hrvatske doselilo 237.378 stanovnika. Muškarci čine dvije trećine iseljenih", navodi demografkinja.

Što se pak tiče iseljavanja Hrvata iz Njemačke, prema podacima njemačkog statističkog ureda, od 2013. do 2017. se više od 100.000 preselilo iz Njemačke u Hrvatsku, no opet se vidi da se i više nego dvostruko više ljudi iseljava u Njemačku nego ih se vraća u Hrvatsku. A kad u obzir uzmemo i ostale zemlje, prije svega Irsku, u koju odlazi sve više Hrvata, jasno je da je brojka iseljenih daleko veća od brojke doseljenih.

Dosta mladih koji tek završe školu odlazi van. To smo imali priliku čuti iz razgovora s mnogima od njih prilikom reportaža s autobusnih kolodvora ili pak s norijada, a isto su nam potvrdili i srednjoškolci koji osvajaju brojne medalje na raznim natjecanjima iz matematike, robotike ili informatike. Većina nam je otkrila da nakon završetka školovanja u Hrvatskoj planira otići van, no premijer to očito ne vidi ili ne želi vidjeti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara