PREMIJER Andrej Plenković kazao je na kraju samita Prijatelja kohezije da je usvojen jedinstveni zaključak da sve države koje su neto primatelji europskih sredstava žele da se u budućem proračunu EU-a zadrže odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku.

"Sve države koje su neto primatelji europskih sredstava žele da se u konačnom dogovoru budućega sedmogodišnjega proračuna Europske unije... zadrže odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku", rekao je Plenković novinarima u Portugalu.

"Logika koja stoji iza toga je da sve ove zemlje još uvijek teže da standard života njihovih građana, pa, naravno, tako i Hrvatske, i razvijenost onih dijelova tih zemalja koje nisu na jednakom stupnju razvoja kao najrazvijenije regije bogatijih zemalja unije, idu prema gore. I stoga, uvažavajući sve druge prioritete, današnja poruka je uoči sastanka 20., odnosno 21. veljače - želimo da se odgovarajuća sredstva osiguraju za kohezijsku politiku. To je bila jedinstvena i najbitnija poruka zaključaka koji su usvojeni".

Prijatelji kohezije

Neformalna skupina Prijatelji kohezije sastala se danas u Portugalu uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća koji će se održati 20. veljače, a koji je sazvao predsjednik EV-a Charles Michel kako bi se pokušao postići kompromis između Prijatelja kohezije s jedne strane i zemalja koje žele smanjiti europski proračun i istodobno veći dio toga smanjenog proračuna usmjeriti na nove prioritete poput borbe protiv klimatskih promjena, a na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.

Na sastanku na vrhu neformalne skupine Prijatelji kohezije sudjelovali su, među ostalima, predsjednici vlada Hrvatske, Portugala, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske, predsjednik Cipra te povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju Johannes Hahn i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

Plenković je dodao kako, s obzirom na to da su s druge strane zemlje koje žele da sredstva budu manja nego što su danas, slijede vrlo zahtjevni pregovori za tri tjedna.

"Mislim da ćemo na kraju doći do rezultata. Unija mora funkcionirati", rekao je hrvatski premijer.

Višegodišnji financijski okvir (VFO) će uvelike odrediti kakva će Europska unija biti u sljedećih desetak godina.

Države članice EU-a podijeljene su u pogledu VFO-a, prvog bez Velike Britanije koja je napustila Uniju 31. siječnja.

Sljedeći VFO je pod jakim pritiskom bogatijih država članica da se smanje kohezijska sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.

U pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz neformalne skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.

Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a.