HRVATSKA radi nacionalnih i europskih interesa čvrsto štiti svoje granice i odgovorna je članica šengenskog prostora, rekao je premijer Andrej Plenković u Imotskom, ocijenivši dobrim da su gotovo svi nezakoniti migranti u Ceutu pod španjolskom vlašću vraćeni u Maroko.

Hrvatska je jedna od 22 zemlje koje su poslale pismo predsjedniku Europskog vijeća i predsjednici Komisije u kojoj izražavaju zabrinutost zbog masovnog ulaska u španjolski grad Ceutu na afričkom teritoriju ovog tjedna. "Što se tiče pisma koje smo nas čak 22 od 27 čelnika država članica Europske unije uputili predsjedniku Europskog vijeća i predsjednici Komisije, ono je prije svega iskaz zabrinutosti za ovo što se dogodilo", rekao je Plenković u Imotskom odgovarajući na pitanje novinara na proslavi svetkovine Gospe od Anđela.

Plenković: Dugo nismo imali tako masovan prijelaz granice

"Dakle već dugi niz godina nismo imali tako masovan prijelaz granice, fizički istina na afričkom kontinentu, jer Ceuta je dio španjolskog teritorija praktički s marokanske strane, i naravno da je ova reakcija španjolske policije, gdje je gotovo praktički 95 posto ljudi vraćeno, pozdravljena", naglasio je.

“Nitko ne želi ponavljanje 2015. godine, stoga smo svi osnažili svoje granice”, rekao je premijer dodajući da su znatno smanjeni i pokušaji prelaska hrvatskih granica “prije svega zbog odvraćajućeg djelovanja hrvatske policije”. Premijer je mislio na 2015. godinu, kada je više od milijun ljudi, uglavnom bježeći od rata u Siriji, ali i šire, stiglo na europski kontinent.

“Dakle ovo je pismo očekivan i ozbiljan signal zabrinutosti”, poručio je Plenković, izrazivši nadu da se ovo sa Španjolskom neće ponoviti.

Vlasti Ceute, toga autonomnog grada, procjenjuju da je prošlog tjedna oko 60.000 osoba nezakonito ušlo na njihov teritorij, a tijekom petka više od 48.000 osoba vraćeno je u Maroko nakon što su Madrid i Rabat postigli dogovor o hitnoj repatrijaciji migranata. Broj poginulih u pokušaju da morskim putem stignu do španjolskog teritorija dosegao je 67. 

"Oštra reakcija Italije je normalna"

Italija je u petak izjavila da na mjesec dana obustavlja šengenski sporazum Europske unije sa Španjolskom o slobodnoj granici kao odgovor na masovni prelazak te granice, prenio je Reuters. “Normalno je da talijanska vlada reagira upravo na ovaj način jer je to u konačnici bio jedan i od elemenata programa Giorgie Meloni i njene stranke”, ocijenio je predsjednik Vlade.

Međutim, talijanska je vlada izjavila da mjera neće utjecati na španjolske ili druge građane EU koji putuju u Italiju, već će umjesto toga uključivati ​​ciljane provjere državljana izvan EU koji dolaze iz Španjolske zrakom ili morem.

“Italija je godinama kroz tu srednju mediteransku rutu izrazito bila izložena nezakonitim migracijama. To je jedna od tema koja je utjecala na političke stranke, ali uopće ozračje u zapadnoj Europi”, rekao je premijer.

Premijer je u reakciji napomenuo i da je Italija takav potez povukla i prije nekoliko godina prema Sloveniji, koja je isti odgovor imala i prema Hrvatskoj, što je onda novi premijer Janez Janša ukinuo. Hrvatska jedino s Mađarskom nije imala takve međusobne reakcije, podsjetio je.

“Kad je Janez Janša postao premijer, mi smo se baš vidjeli u Crnoj Gori u Tivtu i ja sam mu tada rekao da bi bilo odlično da Slovenija ukine ta ograničenja koja su bila. On je to napravio sutradan”, rekao je i dodao da se “što se nas tiče tu nema neke promjene”.

O gužvama na granici: Treba riješiti brzu cestu

Plenković je kazao kako se prometni kolaps na graničnom prijelazu u Konavlima dogodio zbog velikog broja turista koji su krenuli tim putem, ali je ocijenio i kako novi sustav Entry/Exit također donekle usporava situaciju te apelirao na strpljenje.

"U Bavarskoj su završile školske obveze, krenuli su praznici u nama najbližoj velikoj njemačkoj zemlji, otuda je i ovako veliki broj ljudi. Ovo što se dogodilo prema Crnoj Gori, mahom su albanski državljani koji žive i rade u zapadnoj Europi, a koji su krenuli ovim putem i koji im je najkraći", pojasnio je premijer.

U svakom slučaju trebamo riješiti brzu cestu od Dubrovnika do Čilipa, pa i dalje prema granici s Crnom Gorom, međutim, dodao je, "očito je i da ovaj novi sustav Entry/Exit donekle usporava situaciju". 

"Ako imate političko nastojanje, pa i konsenzus, da se sprječavaju svi mogući aspekti nezakonitih migracija, jedan od načina da to radite su sustavnije kontrole, a to znači da svi ulaze u veliki zajednički kompjutorski sustav. Onda to, nažalost, kad su ovako intenzivni ljetni mjeseci, nekada izaziva gužve", naveo je Plenković.

Pri tome je apelirao na sve za strpljenje, izrazivši uvjerenje da će se to brzo normalizirati kada prođe vikend. 

"Očekujem da proslava u Kninu bude dostojanstvena"

Na novinarski upit o predstojećoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu i hoće li se vidjeti s predsjednikom Zoranom Milanovićem, premijer Plenković je kazao kako je program već predviđen i usuglašen, istaknuvši i kako je potpredsjednik Vlade Tomo Medved već godinama predsjednik organizacijskog odbora.

"Imali smo zadnji brifing nakon sjednice Vlade u četvrtak i očekujem da sve bude dostojanstveno, upravo s emocijama i evociranjem svega onoga što su hrvatski branitelji učinili za Hrvatsku, slobodu, demokraciju u Domovinskom vratu i te dvije veličanstvene pobjede - Bljesak i Oluja kao kruna 1995. godine kada je Hrvatska stvorila sve pretpostavke da spoji svoj sjever i jug i s mirnom reintegracijom zaokruži svoj teritorijalni integritet", kazao je Plenković. Zaključio je i kako su to "nezaboravni, jedinstveni i, u povijesnom smislu, fascinantni trenuci hrvatskog naroda" te da se zato dostojanstveno obilježavaju.

Premijer se osvrnuo i na kreditni rejting Hrvatske, istaknuvši da je agencija Fitch u petak potvrdila investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini "A–" sa stabilnim izgledima. "To je jako dobro. To znači da smo na neki način doveli Hrvatsku u standard investicijsko-kreditnog rejtinga. Prije desetak godina to je bilo gotovo nezamislivo", kazao je premijer.

Dodao je i kako smo "prošli pet i pol stupnjeva" u ovih nekoliko godina i to, kako je kazao, odgovornom fiskalnom politikom, kontinuiranim, snažnim rastom i rastom u odnosu na druge zemlje "koji je itekako pozdravljen". Također je ukazao na trend smanjenja mjesečne stope inflacije, izrazivši nadu da će se taj trend i nastaviti. "Naravno, ključni uzrok tome je cijena energenata na svjetskom tržištu. Ukoliko se dogodi da je Hormuški tjesnac prohodan i da burze više neće ovako volatilno reagirati na cijene nafte, plina i naftnih derivata, onda možemo očekivati stabiliziranje situacije prema kraju ove 2026.", kazao je Plenković.