HRVATSKI premijer Andrej Plenković danas prvi put u mandatu odlazi u posjet Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju kao predsjednik vlade nije posjetio. U Subotici će otvoriti Hrvatski dom, jedan od znakova da su opterećeni odnosi dviju zemalja u posljednje vrijeme krenuli uzlaznom putanjom.

U Suboticu dolazi na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, ujedno i ministra za ljudska i manjinska prava Srbije. 

Upravo nakon imenovanja Žigmanova na funkciju ministra u listopadu 2022. odnosi Zagreba i Beograda krenuli su u pozitivnijem pravcu.

Na otvorenju sjedišta hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatskog doma - Matice u Subotici, čiju je izgradnju u cijelosti financirala hrvatska vlada s 1.8 milijuna eura, bit će i srbijanska premijerka Ana Brnabić s kojom će se Plenković bilateralno sastati. 

Plenković, koji je prošli tjedan rekao da se za posjeta Srbiji neće susresti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, najavio je da će s Brnabić razgovarati "o svim temama bilateralnih odnosa".

To znači da bi na dnevnom redu trebali biti položaji manjina, gospodarska, ekonomska i prometna suradnja, europski put Srbije, ali vjerojatno i pitanje nestalih i procesuiranja ratnih zločina.

S 200 tisuća na 40 tisuća 

Po popisu stanovništva iz 2022., Hrvata u Srbiji ima 39.107, što je za gotovo za 160.000 manje u odnosnu na popis iz 1961. godine.

Hrvati su time, kako je ranije objavio DSHV, nacionalna zajednica s najvećim demografskih gubitcima. 

"Za 60 godina ostala nas je petina ukupnog broja po čemu smo nacionalna manjina s najvećim gubicima u Republici Srbiji", rekao je Žigmanov nedavno. 

Najviše Hrvata živi u Vojvodini, ali i tamo im se broj smanjuje.

Otopljavanje odnosa

Kao znak otopljavanja odnosa nakon imenovanja Žigmanova za ministra u srbijanskoj vladi, u Zagreb je na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća (SNV) došao srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, sastavši se neformalno i s hrvatskim premijerom.

Ana Brnabić bila je potom u Zagrebu u travnju na Velikoj skupštini SNV-a, a u Banskim dvorima primio ju je Plenković.

Dačić je tijekom posjeta u siječnju rekao da njegova prisutnost u Zagrebu "predstavlja snažnu poruku o potrebi razgovora i redefiniranju trenutnih odnosa Zagreba i Beograda", te da su "najbolji odnosi Hrvatske i Srbije od prvenstvenog interesa za naša dva naroda, ali i regiju”.

Plenković je naglasio da je Hrvatska bila žrtva i da "to nasljeđe teško opterećuje odnose".

"Bitno je da razumijemo činjenice, da ne ignoriramo nešto što je tu među nama, čime se sve vlade trebaju baviti", kazao je.

"Činit ćemo sve da pronađemo one za kojima se traga, da učinimo sve da se procesuiraju ratni zločini, ali ćemo isto tako činiti sve da gradimo mostove suradnje", kazao je tada premijer.

Brnabić je za posjeta Zagrebu rekla da želi da posjeti bude "češći i redovitiji i da ne bude svaki od njih neki negativan ili neprijateljski simbol, već uobičajeni radni dan".

Nema sastanka s Vučićem

Odnosi Hrvatske i Srbije u usponu su, ali ipak nisu dosegli razinu za sastanak Plenkovića i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Hrvatski ministar vanjskih poslova dao je naslutiti ovaj tjedan da za to u ovom trenutku nema potrebe jer bi taj sastanak bio samome sebi svrha.

"Nije se problem susresti, premijer se s Vučićem susreo na marginama u Davosu, ali govorimo o sadržajnom sastanku koji će rezultirati nekim ozbiljnim dogovorom, a ne samo da bi se popila kavica."

Hrvatska sa Srbijom želi rješavati otvorena pitanja, prije svega pitanje 1812 nestalih osoba. "To nam je ljudska, profesionalna i domoljubna obaveza", rekao je Radman. 

Također, nastavio je, "srpska manjina u Hrvatskoj ima svoje mjesto u saboru, u koalicijskoj vlasti, mi očekujemo reciprocitet, da Hrvati imaju svoga predstavnika u parlamentu, i pokrajinskom i državnom". 

"Plenković je premijer, Vučić je predsjednik države, postoje niže razine koje trebaju dovesti do trenutka da taj susret bude opravdan, kada ozbiljne teme budu zrele za konačnu raspravu", kazao je.   

Hrvatski dom

Hrvatski dom novo je zdanje podignuto nedaleko od središta Subotice na sjeveru Vojvodine i bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i „stjecište svekolikog kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice".

"Izgradnjom Doma šalju se tri važne poruke. Prva i najvažnija poruka je da ćemo ostaviti spomenik za 300 godina boravka Hrvata na ovim prostorima", izjavila je uoči otvorenja Matice predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

"Druga, da ćemo biti uvažavani partneri i da će nas drugi doživljavati kao ozbiljne sugovornike koji će na dostojanstven način reprezentirati hrvatski narod u Srbiji. A treća je da hrvatska država odista stoji iza hrvatske manjine u Srbiji“, dodala je. 

I za političkog prvaka Hrvata u Srbiji Tomislava Žigmanova Hrvatski dom - Matica, čija je izgradnja počela u lipnju 2021, simbol je novog razdoblja u, kako je rekao, teškoj povijesti ove zajednice.

„Prepoznajemo se sve više kao zajednica čijim se institucijama daje na važnosti", rekao je. 

Otvorenje Matice zakazano je u 16 sati, a predsjednik hrvatske vlade će nakon toga sudjelovati i u proslavi praznika hrvatske manjine Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića u subotičkoj Gradskoj kući.

Na svečanoj akademiji bit će nagrađeni najbolji učenici cjelovite nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji.