Foto: Hina

PREDSJEDNIK hrvatske Vlade Andrej Plenković rekao je u Trstu kako će tijekom večeri s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarati o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu te joj iznijeti hrvatsku poziciju, nakon što je Berlin uoči arbitražne presude pozvao Hrvatsku da poštuje i provede odluku arbitražnog suda.

"Vjerujem da je ona jako dobro upoznata s našom pozicijom. Tu smo trenutno svatko na svom stajalištu, no ono što je za Hrvatsku od iznimne važnosti je to što postoji dobra volja za bilateralne razgovore kojim bi se riješilo to pitanje", kazao je Plenković novinarima po završetku 4. summita Berlinskog procesa u Trstu na kojem su čelnici zapadnog Balkana razgovarali o regionalnoj suradnji i napretku prema članstvu u EU-u.

Njemačka vlada pozvala na poštivanje presude

Njemačka je vlada uoči presude Arbitražnog suda 29. lipnja pozvala Hrvatsku da poštuje i provede odluku arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije. U priopćenju njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, objavljenom nekoliko sati prije presude, ističe se da vlada u Berlinu smatra važnim "načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati te da ih stranke moraju implementirati".

Plenković, koji se tijekom jutra u Ljubljani sastao sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom kako bi prvi puta nakon presude razgovarali o tom pitanju, novinarima je u Trstu istaknuo kako je okvir odluke hrvatskog Sabora iz 2015. godine jasan.

Najavio je da će Merkel upoznati sa stajalištima Hrvatske kako bi se taj kontekst hrvatsko-slovenskih odnosa kada je riječ o granici stavio u jedan širi europski kontekst.

Naime, drži Plenković, Hrvatska i Slovenija nisu jedine zemlje koje imaju otvorena pitanja granice, već ih ima jako veliki broj koji rješavaju ta pitanja na jedan gotovo diskretan i nevidljiv način.

Uspostavio "prijateljski" odnos s Cerarom

"Moramo sada svi skupa to staviti u realne okvire normalnog djelovanja. Osobno sam jako zadovoljan kako su hrvatska javnost i politički akteri odgovorno reagirali, nema pretjerane uzbuđenosti s obzirom na ovu temu", istaknuo je Plenković najavivši za rujan novi susret sa slovenskim premijerom Cerarom.

"Namjera je vrlo jasna. Premijer Cerar i ja uspostavili smo jedan gotovo prijateljski odnos, vidimo se svaka dva mjeseca, razgovaramo na svakom Europskom vijeću, uspostavili smo povjerenje. Moja je želja da u razgovorima sa Slovenijom nakon dugo vremena stavimo na stol sva otvorena pitanja, od štednje u Ljubljanskoj banci, nuklearne elektrane Krško, a granica je jedno od tih pitanja. Naša je početna pozicija po pitanju granica jasna, dok je pozicija Slovenije ona koja je definirana arbitražnom presudom iz postupka iz kojeg je Hrvatska izašla, ali krivnjom Slovenije", poručio je premijer Plenković.

Plenković i Cerar potvrdili su u srijedu u Ljubljani različite pozicije oko granične arbitražne, ali su istaknuli da će se unatoč tome nastaviti dijalog između dviju susjednih zemalja.

Govoreći o važnosti summita u Trstu Plenković je kazao kako se on odražava u velikom broju konkretnih projekata infrastrukturnog karaktera, u potpisivanju dogovora o prometnoj zajednici, te unaprjeđenju regionalne gospodarske suradnje.

"Ono što EU radi na svom unutarnjem planu kroz ovaj Berlinski proces nastoji se približiti u ovom vrlo specifičnom formatu državama jugoistočne Europe tako da njihove reforme gospodarskog i socijalnog karaktera idu u korak s onim što će ih čekati u daljnjoj fazi integracije. Osjeća se mala frustracija lidera iz regije kojima je cijeli proces u institucionalnom smislu jako dug. Strpljenje je dobro imati ali ako traje previše godina nije lako upravljati njime", poručio je Plenković.

Dogovoren akcijski plan

Na summitu je dogovoren akcijski plan o zajedničkoj gospodarskoj suradnji, te neki konkretni infrastrukturni projekti.

Plenković je rekao kako je cilj ovog summita bio se u ovom mandatu u Europskoj komisiji i parlamentu, kada očito nema novih proširenja, na jedan konkretan način pokrene suradnja i prometno povezivanje kroz infrastrukturne projekte, te također kako bi čelnici zemalja jugoistočne Europe imali mogućnost u jednom užem krugu razgovarati primjerice s njemačkom kancelarkom ili francuskim predsjednikom.

Na upit novinara bi li Hrvatska ikada pristala na koncept građanske BiH, što je navodna inicijativa njemačke administracije kojom bi se u BiH ukinula konstitutivnost triju naroda, Plenković je istaknuo da je hrvatska pozicija "vrlo jasna a to je da je ustav BiH koncipiran na načelu jedna država, dva entiteta i tri konstruktivna naroda. Mi želimo da se ta ravnopravnost osobito u Hrvata, kojih prema zadnjem popisu ima nešto više od 15 posto u BiH, vidi i u svim segmentima funkcioniranja zemlje".

Poručio je kako su hrvatska očekivanja da će se kroz izmjene izbornog zakona osigurati ta ravnopravnost i uoči izbora 2018. godine.

Na pitanje je li se sastao s novom srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, Plenković je odgovorio kako se u Trstu upoznao s njom ali kako nije imao nikakav bilateralni sastanak.