HRVATSKI premijer Andrej Plenković poručio je da Crna Gora neće moći zatvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju. Izjavu je dao na sjednici Hrvatskog sabora, kao odgovor na pitanje HDZ-ovog zastupnika Andre Krstulovića Opare o otvorenim pitanjima između dviju država.

Krstulović Opara upozorio je na stavove crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića o spomen-ploči u Morinju i ugovoru o granici. Ocijenio je da ti stavovi ne pridonose brzom rješavanju sporova. Plenković je pojasnio da je Crnoj Gori upućen prijedlog ugovora o kopnenoj granici te da bi načela Badinterove komisije o razgraničenju za Podgoricu trebala biti prihvatljiva.

"Ako Crnoj Gori to ne odgovara, onda šalje poruku da ne može prihvatiti načelo Badinterove komisije i da ne vjeruje u načelo da su republičke granice ujedno i granice između država nastalih nakon bivše SFRJ", rekao je Plenković. Prema njegovoj ocjeni, takav bi stav predstavljao ozbiljan problem za europski put Crne Gore. "U toj varijanti Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira", poručio je hrvatski premijer.

Hrvatska je i ranije inzistirala na rješavanju svih otvorenih pitanja s Crnom Gorom prije nego što podrži njezino članstvo u EU. Podgorica je 20. listopada odlučila promijeniti ime kotorskog bazena, koji je nosio ime Zorana Gopčevića, bivšeg čuvara u logoru Morinj, a naknadno je odobrila i postavljanje spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora. Zagreb, međutim, i dalje inzistira na rješavanju drugih spornih pitanja, među kojima je i razgraničenje.

Spor oko granice s Crnom Gorom

Spor se prije svega odnosi na Prevlaku, poluotok na krajnjem jugu Hrvatske koji se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaljev. To područje ima veliku stratešku važnost jer je riječ o ulazu u zaljev u kojem se nalaze crnogorske luke.

Hrvatska kontrolira kopneni dio Prevlake, ali konačna granica između dviju država, osobito na moru, još nije dogovorena. Od 2002. godine na snazi je privremeni sporazum koji uređuje stanje na kopnu i moru, ali ne određuje konačnu granicu.

Badinterova komisija

Badinterova komisija bila je međunarodno pravno tijelo osnovano tijekom raspada Jugoslavije. Utvrdila je načelo prema kojem su dotadašnje granice jugoslavenskih republika postale državne granice nakon osamostaljenja.

Problem je što nekadašnja republička granica na području Prevlake nije bila potpuno precizno utvrđena. Hrvatska zato traži da Crna Gora prihvati kopnenu granicu u skladu s tim načelom i potpiše odgovarajući ugovor. Razgraničenje je i jedan od osam zahtjeva koje Hrvatska postavlja Crnoj Gori na putu prema EU-u.

Što kaže Crna Gora?

Crnogorska vlada danas je odgovorila da ne odbacuje Badinterova načela, nego smatra da najprije treba utvrditi gdje je točno prolazila nekadašnja republička granica.

Podgorica želi kopnenu i morsku granicu riješiti jednim ugovorom. Predlaže izravne pregovore, a ako dogovor ne bude moguć, obraćanje međunarodnoj instituciji. Dakle, nije riječ samo o nekoliko kilometara kopnene granice. Spor obuhvaća i razgraničenje na moru, pitanje koje dvije države nisu uspjele trajno riješiti više od dva desetljeća.