POSEBNI savjetnik predsjednika vlade Zvonimir Savić istaknuo je danas da Europska komisija ne uzima Nacionalni program reformi (NPR) kao mjerodavan za odlučivanje o tome koliko će europskih sredstava biti dodijeljeno Hrvatskoj, nego je za to ključan Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Savić se tako osvrnuo na tekst u današnjem Jutarnjem listu prema kojemu je vlada u pola godine primjene NPR-a za ovu godinu ispunila tek 15 od 85 mjera.

Jutarnji: Za 16 mjera je već prošao zacrtani rok ili su prolongirane

Kako piše Jutarnji, za 16 mjera je već prošao zacrtani rok ili su prolongirane, ostale su u tijeku, a od onih koje su u provedbi većina mora biti dovršena do kraja ove godine, pa zaključuju da je već sada jasno da neće moći biti završene na vrijeme.

NPR za ovu godinu je na vladi usvojen 27. travnja. Odnosi se na razdoblje do kraja travnja sljedeće godine, a donesen je u okviru europskog semestra, instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije, pa je kao takav i dostavljen Europskoj komisiji.

NPR se definira tako da se za određeno razdoblje preuzmu mjere iz NPOO-a i dodaju mjere koje su prije svega predviđene proračunom. Tako je od 85 mjera, napominje Jutarnji list, 56 iz NPOO-a, na temelju kojeg se povlači i europski novac.

Savić: Ne postoje kašnjenja u mjerama koje se odnose na NPOO

Dakle, postoji "preklapanje" između dva dokumenta, no Savić tvrdi da ne postoje kašnjenja u mjerama koje se odnose na NPOO, koji je ključan za dobivanje europskih sredstava i gdje Komisija provjerava je li u roku ispunjen određen broj reformi i investicija.

"Vlada NPOO ispunjava 100 posto", poručuje Savić. Drugim riječima, od početka provedbe NPOO-a ispunila je sve dosad planirane reforme i investicije, njih 104.

"Tekst u Jutarnjem je pisan na temelju polugodišnjeg izvješća o NPR-u, koje se odnosi na razdoblje od svibnja do kraja listopada 2023."

Savić napominje da je tekst u Jutarnjem listu napisan na temelju polugodišnjeg izvješća o NPR-u, koje se odnosi na razdoblje od svibnja do kraja listopada ove godine, rekavši i da svaka reforma ima svoju dinamiku, pri čemu je razdoblje od pola godine samo "prolazno vrijeme", dok je rok za ispunjavanje 85 reformi kraj travnja sljedeće godine.

"Nema nikakvih posljedica jer je rok za ispunjenje svih 85 mjera travanj iduće godine. Može se dogoditi da nešto kasni s obzirom na dinamiku koju smo mi predvidjeli, i takvih je devet mjera, no one će biti provedene jer je konačni rok cijelog dokumenta kraj travnja 2024. godine. Do tada je plan ispuniti sve", izjavio je Savić za Hinu naglasivši i da Komisija ne dodjeljuje europska sredstva na temelju NPR-a.

Skora isplata treće tranše iz NPOO-a

Vlada je zahtjev Komisiji za isplatu treće rate iz NPOO-a uputila 24. srpnja ove godine, a Savić uplatu tih 700 milijuna eura očekuje "vrlo skoro". Hrvatska je do sada iz NPOO-a ukupno dobila više od 2.2 milijarde eura, odnosno više od 40 posto od ukupno raspoloživih 5.5 milijardi eura bespovratnih sredstava, a Savić ističe da je po provedbi NPOO-a među najuspješnijim članicama EU, pa će tako biti treća kojoj će se isplatiti treća rata.

Kada je riječ o spomenutih 56 mjera, Savić napominje da ih se dio odnosi na ispunjavanje uvjeta za isplatu treće tranše, nešto na četvrtu, nešto na petu, a nešto i na šestu tranšu. Pojašnjava da svi projekti koji su u NPOO-u idu po točno po dogovorenoj dinamici, pri čemu Komisiji treba dokumentirati i dokazati da je sve predviđeno i odrađeno, a ta cijela procedura i njena verifikacija traju više mjeseci.

Tako, primjerice, reforme i investicije koje su preduvjet za isplatu pete tranše moraju biti odrađene do kraja ove godine, dok one koje se odnose na šestu tranšu, a također su među spomenutih 56 mjera, kao rok ispunjenja imaju prvu polovinu sljedeće godine.

Prolongiranja u dogovoru s Komisijom

Pojašnjavajući određena prolongiranja, Savić naglašava da su ona usuglašena s Komisijom. "Ne možemo mi na svoju ruku reći da ćemo nešto prolongirati. I tu suštinski problema nema", poručuje.

Tako je za primjer uzeo projekt operacijskih dvorana na Firulama i Križinama u Splitu, u koje je do kraja godine trebao biti ugrađen robotski sustav. Zbog "objektivnih poteškoća" povezanih s dobavljačem i infrastrukturom projekt je prolongiran za šest mjeseci, a slično prolongiranje rokova, također usuglašeno s Komisijom, odnosilo se i na u posljednje vrijeme spominjan projekt Rimčevih robotaksija.

Projekti širom Hrvatske

Nadalje, navodi Savić, Jutarnji list piše da se sporo odvijaju radovi u vodoopskrbi, s obzirom na to da bi do kraja godine trebala biti sagrađena ili obnovljena najmanje 673 kilometra javne vodoopskrbne mreže, a dosad je napravljeno nešto manje od 400 kilometara.

No Savić naglašava da je tu rok kraj godine, dakle on nije prošao, ustvrdivši i da će taj indikator biti ispunjen, odnosno da će planirano biti i odrađeno. Dodaje da je tu riječ o puno projekata širom Hrvatske, a da su Hrvatske vode i ranije u sklopu NPOO-a ispunjavale slične indikatore.