MJEŠTANI Sitnog Donjeg, u kojem se nalazi poznata željeznička stanica Perković, pobunili su se protiv lokalne HDZ-ove vlasti, koja sustavno uništava njihovo mjesto. Smatraju da se 30 godina nije ulagalo u infrastrukturu i razvoj te da nisu poduzete nikakve mjere kako bi se zadržalo ljude i poboljšalo životni standard. Odlučili su zaustaviti ignoriranje vlasti pokrenuvši inicijativu na prijedlog bračnog para Kljaić.

Zbog mogućeg zatvaranja osnovne škole peticiju je potpisalo 350 osoba, među kojima su bili i stanovnici okolnih mjesta. Odgovore o sudbini škole nikad nisu dobili jer ih šibenski gradonačelnik Željko Burić nikad nije saslušao. No nisu odustali, već su krenuli u borbu za spas sela da bi zaustavili, kako kažu, HDZ-ovo maćehinsko ponašanje prema manjim zajednicama izvan blještavog gradskog centra.

Kako HDZ vlada selom?

To dalmatinsko mjesto pod vlašću je Grada Šibenika i HDZ-ovog gradonačelnika Željka Burića, dok Mjesnim odborom Sitno Donje upravlja Toni Rakić. Posljednjih godina na vlasti je bio upravo HDZ, odnosno gotovo isti sastav Mjesnog odbora, u kojem su se izmjenjivali HDZ-ovi ljudi.

Na posljednjim izborima prije 8 mjeseci nositelj liste bio je Josip Škrapić, koji je odborom upravljao od 2011. do 2019. godine. Nakon izbora za predsjednika je postavljen Toni Rakić, dok je Škrapić nastavio djelovati unutar odbora.

HDZ-ovi ljudi u Sitnom Donjem na vlasti nisu bili samo jedan mandat od 2019. do 2023. godine, kada je odborom upravljao nezavisni Ante Rakić, koji tvrdi da ga je šibenski gradonačelnik ignorirao.

"Grad godinama sabotira sve radove"

Problemi su, slažu se mještani, nastali zbog HDZ-a, koji drži vlast, a 30 godina u mjestu se ništa nije napravilo. Loše stanje vidljivo je na svakom koraku, pričaju nam. Od zapuštenih i obraslih cesta bez metra nogostupa, preko starih vodovodnih cijevi koje su potencijalno opasne za zdravlje, do činjenice da nemaju ni dječje igralište.

Mještanima je dozlogrdilo čekati promjene jer se HDZ u Sitnom Donjem nije trudio davati ni lažna obećanja. Sustavno propadaju, ljudi odlaze, a život u mjestu se gasi. Potpuni poraz vide u zatvaranju osnovne škole.

"Grad sabotira sve radove godinama, kao i otkup zemljišta na kojem se nalazi škola. Ne žele razgovarati o tome jer za njih to nije aktualna tema. Mještanima je to jako bitno jer imamo pravo znati sudbinu škole i našeg mjesta.

Obitelji će se odseliti i neće ulagati u svoju imovinu ako će im djeca morati ići u školu u drugo mjesto. U Vrpolju rade školu za 220 učenika iako ih imaju 70. Mislim da je svima jasno što se događa. Izgubit ćemo smijeh djece na selu. Ako ugase školu, oduzeli su nam zadnju nadu za spas mjesta", smatra mještanka Marijana Kljaić.

Mještani izglasali program za oporavak mjesta, ali...

Ignoriranje HDZ-ovog gradonačelnika potaknulo ih je da se prihvate problema koje vlast desetljećima gura pod tepih. Probleme su predstavili kroz 14 točaka na Zboru mještana, koji su zatražili prikupivši 175 potpisa stanovnika iz MO-a Sitno Donje.

Iako su zakonski imali sva prava na održavanje tog skupa, kažu da predsjednik odbora Toni Rakić dva mjeseca nije htio održati Zbor mještana dok mu gradonačelnik, pod pritiskom mještana, nije dao naredbu da to učini.

"Složili smo cijeli program za oporavak našeg mjesta. Ne tražimo nemoguće i neizvedive projekte, naši prijedlozi su jednostavni i orijentirani na poboljšanje života mještana. 

Očuvanje i unaprjeđenje škole, rad ambulante tijekom cijelog tjedna, sigurnije prometnice, zamjena azbestno-salonitskih vodovodnih cijevi dio su naših zahtjeva. Smatramo ih minimalnom brigom, a uz to želimo napokon i web-stranicu Mjesnog odbora kako bi sve bilo transparentno", rekao je inicijator i mještanin Zoran Kljaić. 

Oko 60 stanovnika sudjelovalo je na Zboru mještana, na kojem su izglasane sve navedene točke. Ruke su za to podigli i članovi Mjesnog odbora koji prvotno nisu željeli ni održati sastanak s mještanima. 

"Nemamo nogostup, djeca nam nisu sigurna"

Sad je na redu Mjesni odbor, koji ih treba provesti, odnosno poslati zahtjeve i molbe Gradu i institucijama. Unatoč tome mještani nisu optimistični jer se vlast i dalje izvlači i ne poduzima ništa po tom pitanju. Za njih je vrijeme stalo, a već desetljećima se ništa ne miče s mrtve točke. Osim, kako kažu, par metara asfaltiranja ceste prije izbora. Što će biti sa školom, još ne znaju. 

"Škola je napravljena 70-ih godina i konstrukcijski je u relativno dobrom stanju. Potrebna su mala ulaganja. Zbog loših uvjeta života ljudi odlaze iz našeg mjesta pa je i manji broj djece u školi. Prije nam je ambulanta radila tri dana, a sada nam doktorica dolazi samo petkom.

Tu se liječi oko 700 ljudi, ali većinom sve moramo obavljati u gradu. Uz to, imamo jako loše linije javnog prijevoza i mnogi se s posla ne mogu vratiti zbog rasporeda. Nemamo nogostup i djeca nam nisu sigurna kada odlaze u školu. Nemamo dječje igralište, ali imamo nogometno kojem je potrebna obnova", objašnjava Kljaić.

"Ovdje rastu korov i drač. Sve propada zbog Grada"

Za njega je ovo mjesto preslika situacije koja se događa u cijeloj državi. 

"Ovdje rastu korov i drač, a imamo sve preduvjete da privučemo mlade ljude u ruralno područje. Grad ima zapuštena zemljišta i to ih čak ne bi ništa koštalo. Mi imamo sve preduvjete, školu, vrtić, kolodvor, poštu i ambulantu, ali sve propada jer Grad ni na što ne reagira. Ovakvim tempom ovo će biti kraj krajeva", smatra Kljajić. 

Grad se desetljećima nije upisao na zemljište

S vjetrenjačama se četiri godine kao predsjednik Mjesnog odbora borio Ante Rakić, koji kaže da je taktika gradske vlasti u tom periodu bila ignoriranje njegovih ideja i projekata. 

"Selo je bilo doslovno zapušteno, na cesti su bili trava i granje. Godinama smo ponavljali i tražili osnovne uvjete za život. Gradska vlast je imala fazu kad su gradili dječja igrališta, ali mi nikada nismo došli na red. Tražili smo da se riješi vlasništvo zemlje na kojoj se nalazi škola, dali smo im sve na gotovo, ali ni to nisu uspjeli realizirati", priča Rakić.

"U dokumentaciji je zemlja na privatnom vlasniku. Iz Grada su govorili kako vlasnici traže velike novce koje Grad ne može platiti. Angažirao sam se i razgovarao s ljudima koji su samo željeli da se to riješi i da im Grad plati koliko god želi. 

Došli smo do toga da je izrađen Ugovor o kupoprodaji, a Grad je trebao samo uplatiti novac. Onda je došao covid. Na kraju su kazali kako su odustali jer to navodno nisu bili pravi vlasnici. A zapravo se dogodilo to da je jedan od vlasnika umro i njegova djeca su naslijedila zemljište. Uglavnom se služe lažima, podmetanjem i glupim opravdanjima", pojasnio je.

"Gradonačelnik priča o žičari u gradu, a mi ne možemo dobiti nogostup"

Gotovo četrdeset godina Stipe Crljen živi u mjestu koje po njemu ima sve predispozicije za rast i razvoj. No umjesto toga ljudi svakodnevno odlaze, a selo se gasi. On, pak, ne želi otići pa je otvorio i vlastitu firmu. Zbog samozapošljavanja prijavio se za poticaj, koji nije dobio unatoč tome što je ispunjavao većinu uvjeta. 

"Dobio sam odbijenicu jer mi ne spadamo pod ruralno područje, već Grad Šibenik. Faktor razvijenosti je 7 za naše mjesto, a poticaji se odobravaju do faktora 6. To znači da je faktor razvijenosti prevelik za naše mjesto. Da sam bio u Vodicama, to bih dobio, ali ovdje ne jer mi spadamo pod Grad.

Ako već ne žele ulagati, neka nam daju status posebne skrbi i mi ćemo se sami boriti i tražiti od Europskih fondova da ulože u obnovu. Gradska vlast se bavi igricama na HDZ-ov način. Bore se protiv svog naroda. A nama je želja samo da se razvijamo kako bi selo opstalo. Teško se boriti dok gradonačelnik priča o izgradnji žičare u gradu, a nama ne želi napraviti nogostup", smatra Crljen. 

HDZ-ovac pobunu mještana smatra političkom igrom: "Pogledajte ostala mjesta"

Index je razgovarao i s predsjednikom vijeća Mjesnog odbora Tonijem Rakićem, koji na većinu naših pitanja nije imao odgovor iako upravlja mjestom. Uz to, godinama je u sastavu HDZ-ove vlasti te se "pohvalio" kako su u cijelom tom periodu asfaltirali tek par stotina metara ceste.

Na pitanje o problemima u mjestu, Rakiću je glavni argument bio da je "to sve", aludirajući na probleme i zapuštenost sela, politička igra nekolicine mještana koji na tome skupljaju političke bodove.

"Nemam ništa posebno reći. Problema ima, ali nisu veliki. Dignuta je halabuka zbog zatvaranja škole koja ovisi o broju djece, a ne o pojedincima. Nitko nije za to, pa tako ni mi. Jedan mali dio građana se buni. Uvijek može bolje, ali pogledajte ostala mjesta oko nas. Mi imamo skoro sve. Bio je i nezavisni kandidat prije nas na vlasti pa nije napravio ništa u četiri godine. On je pokrenuo ovo sve", rekao nam je u telefonskom razgovoru Toni Rakić. 

Unatoč njegovim optužbama, inicijativu je pokrenuo bračni par Kljaić, iza kojeg stoji 180 mještana. Optužbe Rakića smatraju najblaže rečeno ružnima jer, kako kažu, on vrijeđa ljude koji žele zaustaviti propadanje mjesta. Među njima su, objašnjava Marijana Kljajić, članovi drugih stranki, ljudi koji nisu politički opredijeljeni, ali i pripadnici HDZ-a.

HDZ-ovac: Napravili smo 180 metara asfalta

Upitali smo načelnika što je HDZ napravio za vrijeme vlasti koja je trajala desetljećima. Odgovorio je da su pokrenuli izgradnju dječjeg igrališta, a kad smo ga pitali zašto se to nije prije realiziralo, rekao je kako se "nisu dogovorili". 

"Napravili smo 180 metara asfalta do starijih ljudi. Još smo pokrpali na par mjesta. Stavili smo tri-četiri rasvjetna stupa. I onda idemo dalje. Najvažnije su te vodovodne cijevi zbog zdravlja ljudi. Svako mjesto bi trebalo imati nogostup, ali mi prvo moramo završiti projekte koje smo započeli prije sedam, osam i deset godina. Taj vodovod koji je stao moramo završiti do kraja i obnoviti asfalt da ljudi imaju jednake uvjete, a tek onda idemo u papirologiju za nogostup", rekao je.

"Osim vodovoda, treba još asfalta"

Kako kaže, oni samo mogu zatražiti nešto od Grada, a ne mogu ni o čemu konkretno odlučivati. Zanimalo nas je koje su projekte za ovu godinu uputili Gradu i koji iznos im je odobren iz proračuna. 

"Mi smo tražili i dobili izradu dječjeg igrališta. To je oko 40 tisuća eura, koliko ja znam, negdje tako. I ovaj asfalt je već stavljen. Ne znam tu točno, nemam uvid u dokumentaciju jer smo samo zatražili to, ne znam koliko je koštalo", kaže.

Na pitanje o školi kaže: "Imamo druge prioritete"

Na pitanje o imovinsko-pravnim odnosima zemljišta na kojem se nalazi škola, Rakić kaže da nije ulazio u tu tematiku. "Tu su privatni vlasnici pa nisam ulazio u tu tematiku. To traje dugi niz godina, uglavnom to je širi problem. Nije od danas, nego od kada je škola napravljena. 

Po tom pitanju nismo još ništa napravili jer imamo druge smjerove. Jednostavno imamo druge prioritete. Ne možemo tražiti trotoar, a ljudima je slaba voda zbog uskih cijevi. Mislim da je to važnije nego trotoar ili tunel prema moru. Osim vodovoda, treba još asfalta, a dalje ćemo vidjeti. Ja sam samo predsjednik, nisam alfa i omega, mi djelujemo zajedno", zaključio je. 

Unatoč brojnim opstrukcijama i izazovima s kojima su se suočili, mještani Sitnog Donjeg postigli su određene rezultate. Upornost nije samo dovela do reguliranja sazivanja zborova mještana, što je gradska vlast dugo zanemarivala, te izrađivanja web stranica za veću transparentnost mjesnih odbora, nego su aktualizirali probleme te zajednice, ali i ostalih zanemarivanih mjesta u šibenskom zaleđu koja vape za infrastrukturnim ulaganjima.