ODMRZAVANJE ovrha pokrenulo je, čini se, pravu lavinu nezadovoljstva ovršnim postupcima u Hrvatskoj.

Naime, osim građana koji su se nakon polugodišnje stanke sada ponovno našli u blokadi, nezadovoljstvo načinom provedbe ovrha posljednjih dana iskazuju i poduzetnici. Preciznije, traže da se s njih skine teret provedbe ovrha nad plaćama zaposlenika jer to, kako kažu, nije njihov posao.

Poslodavci moraju provoditi ovrhe iako to nije njihov posao

"Mi od provedbe ovrha nad plaćama naših zaposlenika imamo samo obaveze i troškove. Naši zaposlenici moraju trošiti vrijeme kako bi provodili ovrhe nad primanjima drugih zaposlenika. Od nas se zapravo traži da budemo servis države za provedbu ovrha. Zbog čega bismo mi to bili?! I što se uopće poslodavca tiče kako radnik raspolaže svojim novcem? Na nama je da mu isplatimo plaću, a odnosi radnika s vjerovnicima su njegova stvar", kaže za Index jedan sugovornik iz poduzetničkih krugova. 

I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozoravaju da provedba ovrha nad plaćama zaposlenih ne bi trebala biti posao tvrtki. 

"HUP već godinama traži ukidanje ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima. Nelogično je i nepotrebno da poslodavci sudjeluju u kompliciranim i administrativno zahtjevnim postupcima ovrhe koja je stvar vjerovnika i dužnika, a ne tvrtki", stoji u odgovoru HUP-a na upit Indexa. 

Provedba ovrha znači da knjigovođe sate i sate provode ovršujući primanja zaposlenih

"Provedba ovrha znači puno administrativnog posla. Propisi se često mijenjaju, a morate paziti na to koliki dio plaće se smije, a koliki ne smije ovršiti. Osim toga, tu je i pitanje ovršnih isprava, prioriteta kod naplate potraživanja i niza drugih stvari. To nije posao tvrtki", objašnjava za Index suvlasnik i direktor zagrebačke tvrtke za financijsko savjetovanje i kreditno posredovanje Be-On savjetovanje Igor Škrgatić, inače predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika. 

Igor Škrgatić

Dodaje kako provedba ovrha nad primanjima zaposlenika predstavlja značajan problem za velike tvrtke, u kojima je, prema nekim procjenama, ovršeno osam do 12 posto zaposlenika. U praksi to znači da ljudi zaduženi za obračun plaća u takvim tvrtkama sate i sate provode baveći se ovrhama nad plaćama dijela drugih zaposlenika, iako to nije njihov posao. No provedba ovrha je problem, ističe naš sugovornik, i za manje tvrtke, posebno za one koje moraju plaćati vanjske usluge knjigovođa. 

Stoga u HUP-u smatraju da poslodavce treba osloboditi obveze provedbe ovrha nad primanjima njihovih zaposlenika. Poslodavci napominju kako se njih ne tiče kako njihovi zaposlenici raspolažu svojim novcem, pa tako ni imaju li nepodmirenih dugovanja prema nekom od vjerovnika. Na tvrtki je, poručuju, da radniku isplati plaću za njegov rad, a ne da se bavi prisilnom naplatom potraživanja koju traži neki vjerovnik. 

Država je poduzetnike pretvorila u ovrhovoditelje

"Poslodavce, osobito male, treba izuzeti iz postupaka prisilne naplate potraživanja jer su prekomplicirani i administrativno prezahtjevni, osobito za male poduzetnike", naglašava za Index glavni direktor HUP-a Damir Zorić.  

Damir Zorić

Nezadovoljstvo provedbom ovrha nad plaćama zaposlenih pokazuju i u udruzi Glas poduzetnika. Suosnivač udruge i njen predsjednik Hrvoje Bujas kaže da je mnogim poslodavcima neugodno provoditi ovrhe nad primanjima zaposlenih.

"Mi s tim ljudima radimo, a s mnogima smo i prijatelji. Zar je posao nas poduzetnika da vodimo računa o tome kako tko od naših zaposlenika raspolaže svojim novcem?! Praktično su nas pretvorili u ovrhovoditelje, a mi to nismo", poručuje Bujas za Index. 

Hrvoje Bujas

I drugi poduzetnici kažu da im se provedba ovrha nad plaćama zaposlenika obija o glavu. Ovršeni radnici, kažu, često ružno gledaju na poslodavce nakon što im ovi, zbog ovrha koju je pokrenuo netko drugi, obustave dio primanja. Rezultat toga su lošiji međuljudski odnosi u tvrtki, a onda i slabiji poslovni rezultati. 

U tvrtkama traže da posao ovrha preuzme Fina

Poduzetnici stoga traže da država poradi na unapređenju ovršnih postupaka, a da samu provedbu ovrha skine s leđa poduzetnika i prebaci je Fini ili nekoj drugoj instituciji, ako smatra da je ona bolje rješenje za to. U HUP-u traže i digitalizaciju ovršnog postupka, posebno u segmentu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Fine u obliku elektroničke isprave. Smatraju i kako treba poraditi na lakšem vraćanju oporavljenih dužnika u gospodarski život. 

"Trenutno su mnogi od njih diskriminirani, ostaju na kojekakvim crnim listama iako su podmirili svoje obveze", zaključuju u HUP-u. 

U Glasu poduzetnika, pak, upozoravaju na skupoću ovršnih postupaka, u kojima nerijetko iznosi naknada i drugih troškova višestruko premašuju iznos glavnice. Kažu i da je u postupcima prevelik broj posrednika. 

Ovdje valja naglasiti kako nitko ni u poduzetničkim krugovima ne dovodi u pitanje potrebu vraćanja dugova. Ipak, upozoravaju kako je ovršnom postupku u Hrvatskoj potreban restart, odnosno kako je postupke potrebno urediti novim Ovršnim zakonom. 

U Ministarstvu pravosuđa i uprave, međutim, kažu kako zasad ne planiraju mijenjati Ovršni zakon u dijelu koji se odnosi na ovrhe na plaćama.

"Ministarstvo zasad ne ide u izmjene Ovršnog zakona u dijelu koji se odnosi na ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, ali razmatra rješenja koja će omogućiti brži i efikasniji postupak ovrhe koji je za ovršenika što manje tegoban", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave na upit Indexa. Dodaje se kako će pri izradi novog Ovršnog zakona ministarstvo kojem je na čelu Ivan Malenica razgovarati sa svim zainteresiranim stranama.