POLAGANJEM u temelje povelje, koju su u četvrtak potpisali predsjednik vlade Andrej Plenković i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, svečano je obilježen početak glavnih radova na izgradnji kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, investiciji vrijednoj 900 milijuna kuna.

Novi visokoučinkoviti blok KKE EL-TO Zagreb, snage 150 megavata električne (MWe) i 114 megavata (MWt) toplinske energije, predstavlja najveće pojedinačno ulaganje Hrvatske elektroprivrede (HEP) u nove proizvodne objekte u posljednjih 10 godina, istaknuto je na svečanosti na lokaciji EL-TO Zagreb.

Financirano kreditima europskih institucija

Financiranje projekta osigurano je kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i Europske investicijske banke (EIB), uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), glavnog nositelja Plana ulaganja za Europu Europske komisije, poznatijeg i kao Junckerov plan. 

Ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju u srpnju prošle godine je pak potpisan s talijanskom tvrtkom FATA S.p.A.

Premijer Plenković poručio je da je ovo još jedna velika investicija u hrvatski energetski sustav, izrazivši zadovoljstvo da su, sukladno Energetskoj strategiji RH, aktivnosti HEP-a usmjerene i na obnovljive izvore energije. 

Izgradnja novog bloka predstavlja značajan pothvat, financiranje od strane europskih institucija pokazuje i snagu HEP-a, a ulaganje pridonosi i rastu hrvatskog BDP-a, kao i ostala ulaganja velikih društava u državnom vlasništvu, istaknuo je.

"Ovo je nova kvaliteta za Grad Zagreb, ali i čitav elektroenergetski sustav Hrvatske", zaključio je Plenković.

Dio obnovljivog scenarija razvoja HEP-a

Predsjednik Uprave HEP-a istaknuo je višestruke koristi koje će se ostvariti realizacijom ove investicije, između ostalog navevši one za Grad Zagreb, a posebice 80 tisuća građana u zapadnom dijelu grada, koji će dugoročno dobiti još sigurniji izvor toplinske energije.

Naglasio je kako je ovo najveća, ali ne i jedina trenutna investicija HEP-a u elektrane te kako je ulaganjem u obnovljive izvore ove godine napravljen najznačajniji iskorak u povijesti HEP-a.

HEP u pogonu već ima sunčanu elektranu Kaštelir u Istri, izgradnja sunčane elektrane na Visu je pred krajem, a u poodmakloj fazi izgradnje je i vjetroelektrana Korlat. Također, na lokaciji sunčane elektrane na Cresu su izvedeni pripremni terenski radovi, a odrađene su i pripreme za izgradnju sunčane elektrane kod Vrlike, navodi Barbarić. 

Svi projekti, uključujući i onaj u EL-TO Zagreb, dio su obnovljivog scenarija razvoja HEP-a, u sklopu kojeg će se do 2030. izgraditi elektrane ukupne snage 1.500 megavata, poručuje predsjednik Uprave HEP-a.

Ističe da je Vlada odredila jasan niskougljični smjer razvoja hrvatske energetike, kazavši da kontinuirano gradi poticajno okruženje za ulaganja, pa tako i za ona u energetske projekte.

Više od pola milijarde kuna za revitalizaciju cjevovoda u Zagrebu

Na pitanje novinara o problemima s opskrbom toplinskom energijom koje poglavito imaju građani Novog Zagreba, Barbarić je kazao da se trenutno radi na povlačenju oko 64 milijuna eura iz europskih fondova, o čemu bi ugovori trebali biti potpisani kroz mjesec do dva, a za izmjenu 62 kilometra vrelovoda i toplovoda u Zagrebu, čime će biti saniran i spomenuti problem. 

Na europska sredstva će HEP za revitalizaciju cjevovoda u Zagrebu nadodati još i oko 150 milijuna kuna vlastitih sredstava, napominje Barbarić, koji je podsjetio i da je HEP dosad realizirao ulaganje od 10 milijuna eura za izmjenu cjevovoda i toplovoda u Osijeku.